Odjeljenje neurologije Bolnice „Srbija“ obilježilo je Svjetski dan epilepsije - 26. mart u znaku ljubičaste boje, nošenjem mašnica i dekoracijom ljubičastim balonima, simbolično, pružajući podršku osobama koje žive s epilepsijom.

Kako su naveli iz ove bolnice, na ovaj način ukazano je na važnost razumijevanja, podrške i uklanjanja predrasuda prema oboljelima.

- „Ljubičasti dan“, kada se nošenjem ljubičaste boje pruža podrška oboljelima širom svijeta, obilježava se 26. marta. Ovaj dan simbolizuje borbu protiv stigme i poruku da osobe sa epilepsijom nisu same i da mogu živjeti ispunjen i kvalitetan život uz adekvatnu podršku – saopštili su iz Bolnice.

Dr Vesna Arsić Pejić, specijalista neurologije Bolnice „Srbija“ istakla je da su podrška, razumijevanje i prihvatanje osoba koje žive sa epilepsijom od izuzetne su važnosti za njihov kvalitet života.

- Neophodno je smanjiti stigmatizaciju i omogućiti oboljelima da funkcionišu ravnopravno u društvu, u školi, na poslu i u svakodnevnim aktivnostima - poručila je ona, ističu iz Bolnice „Srbija“.

Dr Arsić Pejić je istakla da u Republici Srpskoj oko 6.000 ljudi boluje od epilepsije, hroničnog neurološkog oboljenja koje se karakteriše ponavljanjem epileptičnih napada, usljed pojačane električne aktivnosti u mozgu.

Kako ističe, važno je naglasiti da jedan napad ne znači nužno epilepsiju i da se dijagnoza postavlja tek nakon dva ili više neprovociranih napada.

- Napadi mogu biti fokalni sa blažim simptomima poput neobičnih osjećaja, mirisa ili promjena ponašanja i generalizovani sa gubitkom svijesti i grčevima cijelog tijela. Uzroci mogu biti različiti, poput genetskih faktora, povrede mozga, tumora, moždanih udara, infekcija, metaboličkih poremećaja ili zloupotrebe alkohola i narkotika - naglasila je dr Arsić Pejić, te dodala da se dijagnoza postavlja na osnovu anamneze i neurološkog pregleda, EEG snimanja CT ili MRI mozga, laboratorijskih analiza.

Prema njenim riječima, liječenje se najčešće zasniva na lijekovima antiepilepticima, koji kod oko 70% pacijenata uspješno kontrolišu napade. Kod pacijenata kod kojih terapija ne daje rezultate, ističe, moguće su i hirurške ili neurostimulacione metode liječenja.

Ona kaže da je od izuzetne važnosti kada se pruža prva pomoć kod epileptičnog napada jeste ostati smiren i zaštititi osobu od povreda, ne stavljati ništa u usta i ne pokušavati 'izvlačiti jezik'.

Nakon napada osobu je potrebno okrenuti na bok, pozvati hitnu pomoć ako napad traje duže ili se ponavlja.

- Pored medicinske terapije, važnu ulogu imaju i psihološka podrška, razgovor, smanjenje stresa i jačanje samopouzdanja, jer se osobe sa epilepsijom često suočavaju sa strahom, nesigurnošću i društvenom izolacijom - istakla je dr Arsić Pejić.