Iako su društvene mreže prvobitno obećavale povezanost i socijalnu interakciju, sve više mladih se suočava sa dubokom usamljenošću i depresijom dok skroluju kroz svoje "fidove".

Umjesto da osjećaju radost ili saosjećanje prema sreći drugih, često se suočavaju sa osjećajem zavisti, ljubomore i čak osude. Ovo nije samo posljedica konzumiranja savršenih slika i života drugih koje su često nerealne, već i nedostatka stvarne interakcije i dubljih međuljudskih odnosa.

Studije su pokazale alarmantne trendove – nivoi anksioznosti, depresije i nepovjerenja među mladima su u porastu. Vrijeme provedeno pred ekranom, naročito na društvenim mrežama, sve više zamjenjuje aktivnosti na otvorenom i prave socijalne interakcije. Ova izolacija dovodi do osjećaja isključenosti i nedostatka pripadnosti, što dodatno pogoršava mentalno blagostanje mladih.

Jedan od ključnih problema je nedostatak empatije koji se javlja kod mladih koji su često skloni saosjećanju sa drugima u stvarnom životu, ali manje u virtuelnom svijetu. Ovo dalje podriva razumijevanje i poštovanje drugih, što može dovesti do nepovjerenja i izolacije.

Osim toga, istraživanja su pokazala da korišćenje društvenih medija može izazvati pad samopouzdanja kod mladih, jer su konstantno izloženi savršenim slikama i životima drugih, čime se stvara osjećaj nedostatka i neuspjeha.

Zbog svega ovoga, potrebno je preduzeti sistematske korake kako bi se riješili negativni uticaji društvenih medija na mentalno zdravlje mladih. To uključuje pravilno obrazovanje o zdravoj upotrebi društvenih mreža, podršku porodica i škola, kao i angažovanje regulatornih tijela i platformi društvenih medija kako bi se zaštitilo mentalno blagostanje mladih i promovisala pozitivna i odgovorna upotreba tehnologije.