BiH je poslije rata ostala gotovo bez jednog čitavog grada veličine današnjeg Mostara, jer se državljanstva odreklo gotovo 100.000 građana, koji su bolji život potražili u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Češkoj ili skandinavskim zemljama.
Može se ovo zaključiti iz zvaničnih podataka Ministarstva civilnih poslova BiH, iz kojeg su za “Glas Srpske” naveli kako je samo u periodu od 2010. pa do danas ispis iz matične knjige državljana zatražilo više od 42.300 građana.
Ova brojka bi vjerovatno bila i daleko veća da jedan broj građana nije imao mogućnost da pored danskog ili recimo švedskog, zadrži i državljanstvo BiH, ali i kada bi u ovu računicu, kao jednu od varijabli, uvrstili i pretpostavku da je većina tih lica nakon svog odlaska zasnovala porodicu i dobila djecu u inostranstvu. To bi faktički značilo da je BiH u ovom višegodišnjem procesu ostala bez 300.000 ili 400.000 građana, što čini gotovo 10 odsto današnje populacije u BiH.
Tokom 1996, prve poslijeratne godine, državljanstva se odreklo svega šest osoba, a kako je vrijeme prolazilo sve veći broj građana se odlučivao na ovaj korak. Najveći broj zahtjeva zabilježen je od 2016. do 2019. godine, ukupno više od 17.500, da bi tokom prošle godine, ali i u prvim mjesecima ove, zabilježen blagi pad, koji bi se mogao objasniti pandemijom virusa korona.
Iako u postupku odricanja od državljanstva podnosioci zahtjeva nisu dužni navesti razloge zbog kojih to čine, ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra kako se ljudi na ovaj čin najčešće odlučuju iz ekonomskih razloga.
- Vjerujem i da je taj egzodus daleko veći, jer znatan broj ljudi godinama živi i radi u inostranstvu i pitanje je vremena kada će se i oni odreći državljanstva. Ono što brine, jeste činjenica da BiH na ovaj način ostaje bez kvalifikovane radne snage - istakao je Pavlović.
Sociolog Slobodan Marić kaže kako se ovaj problem treba sagledati i iz političkog i psihološkog ugla. Prema njegovim riječima, ljudi odlaze jer obično nemaju prilike da rade poslove za koje su se školovali, a ukoliko i pronađu takav posao obično za isti nisu adekvatno plaćeni.
- Naravno, bitan je i taj politički momenat, koji zajedno sa ekonomskim, onda i psihološki utiče na ljude, jer shvataju da njihova perspektiva i budućnost u takvoj zemlji nije moguća. Nažalost ovo stanje se neće preko noći promijeniti. Ovaj proces će biti nastavljen i intenziviran kada prođe ova pandemija - smatra Marić.
Taksa
Iako se radi o negativnim trendovima, a pogotovo jer se državljanstva najčešće odriču mladi i obrazovani ljudi, vlasti u BiH do sada nisu gotovo ništa učinile da ovo spriječe. Umjesto toga, one su se odlučile da sve to debelo naplate, te je uvedena administrativna taksa za odricanje državljanstva koja iznosi čak 800 maraka, što znači da se svake godine, po ovom osnovu, u budžet na nivou BiH slije oko 3,5 miliona maraka.
