Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli duhovno je stjecište i sabiralište malobrojne srpske zajednice koja, okrepljujućom molitvom u hramu dobija vlastiti legitimitet, želju i volju za daljim postojanjem na tuzlanskom području.

- Izuzetno je značajno što Saborni hram i sada odiše kulturom i duhom starog vremena kada je zaista bila brojčano jaka srpska zajednica, pa i danas kada se osvrnemo i pogledamo ljepotu hrama dobijemo novi elan i snagu kada dođemo u lijepo uređen i održavan hram na molitvu Bogu - rekao je Srni jerej Nikola Čeketić, paroh Druge parohije u Tuzli, povodom 140 godina ovog hrama.

Jerej je naglasio da pravoslavna zajednica na području Tuzle sa okolnim mjestima Požarnicom, Podgajevima, Crnim Blatom, Živinicama i ostalim ima oko 2.000 Srba, odnosno nešto manje od 200 domaćinstava, u koje dolaze sveštenici Srpske pravoslavne crkve.

- Ostalo nas je jako malo na tuzlanskom području, pa je stoga jaka vjera u nama da se držimo zajedno u slozi i jedinstvu, valjda zato što kada ostane nešto malo, onda se tek vidi koliko vrijedi. Time se pojačava volja i želja da se to malo cijeni i održi - istakao je sveštenik Čeketić.

Sveštenik je rekao da se u Sabornom hramu službe održavaju redovno, svake subote, nedjelje i praznicima, koje, osim njega, služi i starješina Sabornog hrama Miloš Trišić, koji je i arhijerejski namjesnik.

- Saborni hram vjerujući narod osjeća u dubini svoje duše, živi sa njim i doživljava ga garancijom opstanka, svjedokom vremena, mjestom okupljanja i duhovnog uzdizanja, bez kojeg bi život bio prazan - smatra jerej Čeketić.

Govoreći o nastajanju Sabornog hrama, jerej je rekao da je hram osveštan prije 140 godina, odnosno da se ove godine slavi 140 godina od osveštanja, kada je ova svetinja stavljena na službu vjernom narodu, kako to bude kod Srba da svako djelo počinje i završava molitvom.

Sveštenik Čeketić je podsjetio da je Saborni hram u Tuzli sagrađen i osveštan 1882. godine, u vrijeme kada je Tuzla bila stjecište bogatih srpskih trgovaca koji su ovdje živjeli.

"Najznačajnije srpske porodice dogovorile su da na ovom mjestu sagrade hram, jer je u to vrijeme Otomanska imperija slabila i gubila politički uticaj", rekao je otac Nikola i dodao da je u toku slabljenja Otomanske imperije pretenzije na ovo područje imala Austrougarska.

Ističući da je u isto vrijeme i srpska zajednica imala određene interese, pa je insistirala da se podigne hram, otac Čeketić je naveo da je hram pravljen zahvaljujući prilozima bogatih srpskih trgovaca, uglednih domaćina, dok su gradnju pomogli i austrougarski ćesar i turski sultan.

Podsjetivši da je hram građen osam godina, otac Čeketić je rekao da je Saborni hram, nakon osveštanja, postao duhovno stjecište i mjesto sabiranja pravoslavnog naroda, odnosno da je bio dio naselja Srpske varoši, koje je bilo naseljeno srpskim življem na današnjem lokalitetu Panonskih jezera u Tuzli.

Jerej Čeketić je napomenuo da je Saborni hram u svom postojanju do sada imao i neophodne rekonstrukcije.

- Kako su pojedini dijelovi Tuzle tonuli usljed iskopavanja rude soli i drugih minerala, tonuo je i plato Srpske varoši i lokalitet samog hrama, pa je hram počeo da tone - naveo je jerej Čeketić.

Prema njegovim riječima, tadašnje gradske vlasti predlagale su da se Saborni hram izmjesti na drugo mjesto, kao što je to učinjeno sa rimokatoličkim hramom, ali su crkvene vlasti premještanje hrama odbile, nakon čega se pristupilo drugom rješenju, a to je da se hram podigne na hidraulične dizalice i niveliše, te da se temelji ojačaju i da se na nosive zidove postave dodatna ojačanja koja će nositi hram i zaštititi ga od pucanja usljed tonjenja.

- To je bio izuzetno komplikovan zahvat koji je urađen 1985. godine i iza koga su stajale jugoslovenske vlasti, jer je Saborni hram bio od izuzetne istorijske vrijednosti - ukazao je jerej Čeketić.

Patrijarh na obilježavanju 140 godina Sabornog hrama - događaj za pamćenje

Jerej je istakao da će se ove godine na najsvečaniji način obilježiti 140 godina od osveštanja Sabornog hrama liturgijom 25. i 26. juna koju će služiti Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje 10 arhijereja koji će sa njim doći sa raznih strana Srpske pravoslavne crkve.

- To je velika čast, jer su svi patrijarsi, koji su stolovali, dolazili i posjećivali Tuzlu kao jedan značajan centar - rekao je jerej Čeketić i dodao da patrijarh Porfirije dolaskom u Tuzlu nije zaboravio malobrojnu srpsku zajednicu, koju će posjetiti sa mnoštvom arhijereja.

Jerej Čeketić naglasio je da će to zaista biti događaj za pamćenje, dušu i oči, te dodao da je, u okviru obilježavanja 140 godina od izgradnje Sabornog hrama, pripremljen program na kome će biti pokazani srpska tradicija, kultura, duhovnost i želja za opstankom, kao i kako je malo Srba ostalo na ovom području.

Saborni hram u Tuzli građen je od 1874. do 1882. godine. Hram je u avgustu 1882. godine osveštan i posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, a čin osveštanja predvodio je mitropolit zvorničko-tuzlanski Dionisije Ilijević.