Dvije godine su prošle od nestanka tada dvogodišnje djevojčice Danke Ilić, jednog od najpotresnijih slučajeva u novijoj istoriji Srbije i regiona, koji ni danas nema konačan sudski epilog.
Nedostatak dokaza je glavna karakteristika istrage u slučaju Danke Ilić, koja je prije dvije godine, 26. marta 2024. nestala u Banjskom Polju kod Bora.
Dosadašnja vještačenja nisu donijela nijedan materijalni dokaz, a tijelo djevojčice nije pronađeno, kao ni njeni DNK tragovi na kritičnim mjestima.
Suđenje za njen nestanak, kao i smrt još nije počelo jer su višestruke optužnice protiv okrivljenih u ovom slučaju vraćene na dopunu, prenio je ranije Euronews.
Opsežna potraga
Nestanak djevojčice pokrenuo je opsežnu potragu u kojoj su učestvovale policijske službe, spasilački timovi i građani.
Prvi put je aktiviran i sistem Amber Alert Srbija, što je dodatno mobilisalo javnost i institucije u pokušaju da se dijete što prije pronađe.
Nada u srećan ishod trajala je kratko. Ubrzo nakon početka istrage javnost je obaviještena da je djevojčica ubijena, što je izazvalo snažne reakcije i ogorčenje širom regiona.
Policija je u kratkom roku identifikovala i uhapsila osumnjičene Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, za koje se sumnjalo da su povezani sa nestankom i ubistvom.
Prema ranijim pisanjima srpskih medija, osumnjičeni su tokom ispitivanja priznali izvršenje krivičnog djela, ali su kasnije mijenjali svoje iskaze, a jedno priznanje je i povučeno, uz tvrdnje da je iznuđeno.
Takav razvoj događaja dodatno je zakomplikovao istragu i otvorio pitanja o zakonitosti pojedinih dokaznih radnji, ali i o kredibilitetu izjava datih u ranoj fazi postupka.
Optužnice vraćane na dopunu
U međuvremenu sprovođene su dodatne istražne radnje, uključujući rekonstrukcije događaja i prikupljanje dodatnih dokaza kako bi se razjasnile okolnosti nestanka i ubistva.
Upravo nedostatak materijalnih dokaza ostao je jedan od ključnih problema u ovom slučaju. Kako je detaljno navedeno u analizi Euronewsa, u dosadašnjem postupku nije pronađen dovoljan broj tragova koji bi nedvosmisleno povezali osumnjičene sa krivičnim djelom.
Poseban izazov predstavlja i činjenica da tijelo djevojčice nije pronađeno, što značajno otežava dokazivanje i pravni tok postupka, ali i dodatno opterećuje porodicu koja i dalje traži odgovore.
Optužnice su više puta vraćane na dopunu, a sudski proces još nije dobio konačan i jasan tok. Proceduralni problemi, nedostatak ključnih dokaza i kontradiktorni iskazi usporili su donošenje odluke.
Tokom istrage, prema navodima medija, uhapšeno je i više osoba zbog sumnje da su pomagale osumnjičenima nakon izvršenja zločina, uključujući i članove njihovih porodica, što je dodatno proširilo obim slučaja.
Stručnjaci upozoravaju da kombinacija nedostatka fizičkih dokaza, promjenjivih iskaza i složenosti predmeta predstavlja veliki izazov za pravosudni sistem, ali i utiče na povjerenje javnosti u institucije.
Šta se desilo kobnog dana?
Kako je Euronews ranije pisao, sve je počelo kada je majka djevojčice sa sinom i Dankom 26. marta 2024. godine otišla do porodične kuće u Banjskom Polju kako bi se, kako je tada navela, djeca poigrala.
Ona je sa njima bila u dvorištu i fotografisala ih, a potom fotografije slala suprugu. Kasnije je upravo jedna od njih i korišćena u trenucima kada se tragalo za djevojčicom.
Deset dana su za Dankom intenzivno tragali svi u Srbiji. Ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić je tada u obraćanju medijima rekao da je tom prilikom urađeno 15 poligrafskih ispitivanja. Kako je dodao, prve upute kako bi tekla potraga dala je majka djevojčice.
- U potrazi su korišćena sva raspoloživa tehnička sredstva: dronovi sa termovizijama i bez nje, helikopteri, policijski psi tragači, pregledano je 200 kuća, isto toliko stanova, više od 400 vozila, dobijena su obavještenja od više desetina osoba, pregledano je više od 10 kamera, poligrafski testirano 15 osoba, na dan nestanka locirano 42.000 telefona na baznoj stanici u Boru itd - rekao je tada Gašić.
Iz Gorske službe spasavanja su naveli da su ranije u potragu bili uključeni svi resursi, uz napomenu da je riječ o nezgodnom terenu. Inače, u danima nakon nestanka djevojčice padala je kiša, što je dodatno otežavalo posao spasiocima.
U Banjskom Polju su tih dana bili i specijalistički timovi za spasavanje iz ruševina iz Beograda i Novog Sada, Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova.
Gašić je istakao i da su zahvaljujući sistemu "Pronađi me" stigle stotine hiljada poruka i poziva. U potragu je bio uključen i Interpol.
Šta kad tijelo ne bude pronađeno?
Sudski vještak Ljubomir Božević ističe problem nedostatka ključnih materijalnih dokaza, posebno s obzirom na to da tijelo djevojčice Danke Ilić nije pronađeno.
- Tu niti imate povrede, niti DNK, neki možda minimalan je mogao da bude, ali u tom lomu u kolima i u detetu koje je obučeno, vrhovi prstiju su mogli da ostave tragove, a možda i nisu - rekao je Božević ranije za Euronews.
Kako naglašava, govoriti o materijalnim dokazima kada nema tijelo nije jednostavno.
- Ne zaboravite, imate priznanje čoveka. Takođe, ne mislim da je policija nasumice kopala po raznim mestima. Bila je neka insajder informacija. To može da bude samo od ljudi koji su učestvovali u svemu tome - kaže Božević.
Dodaje da je moguće voditi postupak i bez tijela i naglašava da ne treba zaboraviti kroz šta sve, od nestanka djevojčice, prolaze njeni roditelji.
- Presuda za ubistvo da se donese bez pronalaska tela - pa to nije ni prva ni poslednja koja bi bila doneta. Problem je što je prošlo dosta vremena, razvodnjena je situacija, sada je nešto drugo u prvom planu - navodi on.
Bivši načelnik Bezbjednosno-informativne agencije Radiša Roskić kaže da postoje tri mogućnosti.
- Da potvrdi optužnicu, da je vrati na dopunu uz odgovarajuće instrukcije, i treći je da odbaci optužnicu i time praktično prekine krivični postupak. Ne ulazeći u sve detalje oko žalbenih postupaka, vraćamo se na ta osnovna načela krivičnog postupka, sudi se na bazi slobodnog uverenja, a na osnovu izvedenih dokaza. Čemu će pokloniti veru? To se uklapa u taj princip slobodnog sudijskog uverenja - rekao je on.