Na putu od Istočnog Sarajeva prema Beogradu, smješten je bajkoliki gradić – Han Pijesak. U šumovitom predgrađu, zaštićenom od pogleda, ovaj grad decenijama skriva mali dvor Karađorđevića.

Hanpjesačko podneblje oduvijek je plijenilo svojom ljepotom. U vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila u sastavu Austrougarske, tu ljepotu su primijetili carski službenici pa su naložili da se detaljno prouče svi potencijali ovog planinskog mjesta. Nalazi su bili nedvosmisleni – čist vazduh, crnogorična šuma i ozon prijali bi i samom caru Franju Josipu. Tada je predloženo da se u Han Pijesku izgradi sedamnaest elitnih odmarališta različite veličine i sadržaja, ali i carski ljetnjikovac.

Prvi svjetski rat spriječio je Austrougarsku u ostvarenju namjere. Međutim, namjera je sama po sebi nadživjela monarhiju i svi planovi su se našli u rukama kralja Aleksandra Karađorđevića koji je iskoristio projekte i odobrio izgradnju dvorca.

Izgradnja je počela 1919. godine, a radovi su trajali nepuna 24 mjeseca. Dvor je građen tako da se uklapa u prirodni, planinski ambijent – prizemni dio je od domaćeg klesanog kamena, a iznad su drvena brvna. Kako kažu oni koji su imali priliku da uđu, dvorska ljepota je sadržana u odajama mnogo više nego u vanjskom izgledu.

Pored naloga za izgradnju vlastitog dvorca i pratećih objekata – ljetnikovca kraljice Marije, objekta za smještaj kraljevske žandarmerije i konjušnice, kralj Aleksandar je 1920. godine dozvolio engleskoj dami Dikenson da izgradi vilu Arktik u neposrednoj blizini dvorskog kompleksa. Pomenuta dama je nesebično pomagala srpski narod, između ostalog tako što je otvorila besplatnu menzu u Beogradu predviđenu za ishranu siromašnih srpskih studenata.

U Han Pijesku je 1923. godine sagrađena i dvorska kapela od drveta, kojoj je kumovao kralj Aleksandar. Međutim, pošto je bio zauzet državničkim obavezama, on lično nije prisustvovao otvaranju crkve već je poslao svoga izaslanika serdara Janka Vukotića. Crkva je nažalost izgorjela u Drugom svjetskom ratu.

Život Krađorđevića u Han Pijesku

Na početku Drugog svjetskog rata kralj Petar Karađorđević, bježeći pred Nijemcima sa princom Pavlom i namjesništvom sklonio se baš u Han Pijesak. Izdao ih je jedan Čeh, član personala, ali i saradnik Nijemaca. Kralj i namjesništvo spasili su se samo zahvaljujući dobrom skloništu.

Kraljev dvor u Han Pijesku dobrim dijelom je uništen u toku Drugog svjetskog rata. U njemu je jedno vrijeme bio štab Francetićevih crnokošuljaša. Nakon rata komunističke vlasti su riješile da ga obnove. Izvedeni su radovi na rekonstrukciji, obnovljena je sama vila ali i prateći objekti te ljetnikovac kraljice Marije.

U ovom objektu često je boravio jedan od ključnih ljudi Titovog obezbjeđenja – Milan Žeželj. Vila je godinama kvalitetno održavana, a većina raritetnog i reprezentativnog namještaja iz vremena kralja Aleksandra bila je sačuvana, sve do sedamdesetih godina, kada počinje vrijeme nebrige.

U posljednjem ratu u Han Pijesku je bilo smješteno sjedište Generalštaba Vojske Republike Srpske pa je kroz dvor Karađorđevića prošla vojska što je takođe ostavilo posljedice. Objekat se danas nalazi u izuzetno lošem stanju, naročito nakon požara koji je dokusurio jedinu rezidenciju kraljevske porodice u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Od autentičnog namještaja sačuvan je dio koji se čuva u Gradskoj biblioteci. U Opštini Han Pijesak ističu da nemaju dovoljno sredstava za brigu o dvorskom kompleksu te da je neophodna pomoć države ali i svih ljudi kojima je stalo da nacionalna istorija ne ispari sa ovih prostora. Princ prestolonasljednik Aleksandar u posljednjoj posjeti romanijskom platou izrazio je želju da učestvuje u rekonstrukciji i obnovi nakon što se srede imovinsko-pravni odnosi.

Autor: Vukašin Beatović