Oglasi u kojima se traže konobarica ili konobar, sa iskustvom ili bez njega, sve su češća pojava u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj i BiH, a takvo stanje traje već mjesecima, tvrde poslodavci, koji kažu da gotovo ne postoji ugostitelj koji nije ostao bez radnika, ali da problem predstavlja i činjenica da radno sposobni u BiH ne žele raditi ove poslove, za šta je, kažu, kriva i država.

U ovom trenutku, niko od nadležnih u BiH ne može sa sigurnošću odgovoriti na pitanje koliko radnika nedostaje u ugostiteljstvu.

- Bukvalno od početka marta ljudi odlaze na Hrvatsko primorje. Nema nekog efikasnog rješenja, jedino da zapošljavamo djecu koja sada završavaju srednju školu. Nema nijednog lokala da ne traži konobara - priča za "Nezavisne novine" Zlatan Tatić, predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma "Horeka Republike Srpske".

Sa istim problemom suočeni su i sarajevski ugostitelji, iako nude solidne uslove.

- Nedostaje radne snage, meni su tri konobara i jedan kuvar otišli sezonski. Mi nudimo platu 1.200 KM, pa i 1.500 KM, što je često više od plate u državnoj službi - kaže za "Nezavisne novine" Amar Trbović, potpredsjednik Udruženja ugostitelja Sarajevo.

S obzirom na to da je ljetna sezona, egzodus radne snage u sektoru ugostiteljstva je na vrhuncu, a najčešće destinacije su Crna Gora, Hrvatska, Slovenija pa zemlje Evrope. Radnici odlaze zbog bolje zarade, a plata koju konobari imaju, npr. u Hrvatskoj je i do 1.000 evra, što je duplo više od prosjeka u BiH, u kojoj se zarade kreću u prosjeku između 600 i 1.000 KM.

- Bez obzira na to što je došlo do jednog ozbiljnijeg povećanja plata kod nas u ovom sektoru, ne možemo da kažemo da je to ono što je dovoljno čovjeku da živi. Jer oni koji odu, imaju mogućnost da za dva-tri mjeseca zarade maltene toliko da mogu od toga živjeti godinu dana - pojašnjava za "Nezavisne novine" Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma Republike Srpske.

Međutim, osim manjka radnika u ugostiteljstvu, poslodavci tvrde da dodatan problem predstavlja i to što oni koji ostaju u BiH ne žele da rade ove poslove.

- Dosta njih i država štiti. Mi, kad se javimo na biro, tražimo konobare i kuvare, a biro neće da ih pošalje. Ili oni nam daju listu, mi ih zovemo, a oni neće da rade ili hoće da rade na crno, zato što su na birou i imaju neke benefite - kategoričan je Trbović. Po njegovom mišljenju, postoji jedno rješenje za ovakve stvari.

- Mi bismo riješili taj problem kada bi na federalnom nivou bio izglasan zakon koji bi predvidio sljedeće: kad tri puta biro pošalje nekog, ako ne želi da radi, sljeduje mu skidanje sa biroa. I onda, kada ode doktoru, mora da platiti. Vjerujte da bi onda svi radili - poručio je Trbović.

Mersiha Ferhatović Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da nedostatak radnika nije samo karakterističan za BiH.

- Mislim da čak i susjedna Hrvatska i Crnogorsko primorje vape za radnicima - kaže Ferhatović Beširovićeva.

Njene tvrdnje potkrjepljuju se i nedavnom objavom da je dio vlasnika ugostiteljskih objekata u Dubrovniku stavio svoje usluge na čekanje.

Takođe, iz sindikata su mišljenja da, osim visine primanja, postoje i drugi razlozi sve većeg odliva radne snage iz BiH.

- Rekla bih da i nedostatak perspektive i politička nestabilnost tjeraju radnike izvan granica ove zemlje, pa čak i ove regije - kazala je Ferhatović Beširovićeva.