Slike na kojima je svaki član "na svom telefonu" i u svom dijelu sobe postale su prihvatljiv model funkcionisanja današnjih porodica, u kojima roditelji polako gube ulogu primarnih vaspitača, jer dozvoljavaju djeci da umjesto razgovora i igre vrijeme provode na internetu.
Savremeno doba donijelo je masovnu upotrebu digitalnih uređaja koji su duboko promijenili način odrastanja djece, a stručnjaci upozoravaju na to da velikom broju djece najljepše doba života prolazi pred ekranom umjesto uz zajedničke aktivnosti koje razvijaju maštu, emocije i socijalne vještine.
- Vrijeme koje je nekada bilo rezervisano za razgovor i igru sve češće provodimo u tišini, svako pred svojim ekranom. Djeca značajan dio svog svakodnevnog iskustva stiču kroz digitalne sadržaje, čija dobronamjernost nije uvijek izvjesna - rekla je za "Glas Srpske" sociolog Jadranka Berić.
Kako kaže, ovaj fenomen možemo nazvati "bolešću ekranizacije" ili zavisnošću od ekrana, koja postepeno odvaja djecu od stvarnog svijeta.
- Društvo je u velikoj mjeri normalizovalo ovakvo ponašanje. Ekrani su postali dio svakodnevice, a obrazovni sistem i mediji dodatno učvršćuju njihovu prisutnost predstavljajući ih kao neophodne alate - poručila je Berićeva i istakla da roditelji gube ulogu primarnih vaspitača.
Međutim, pojašnjava ona, dugoročne posljedice mogu biti veoma ozbiljne, kao što su psihološka izolacija, smanjena koncentracija, kognitivne poteškoće i poremećaji u razvoju ličnosti.
- Identitet djeteta sve više se gradi kroz virtuelne uzore i digitalne trendove, a sve manje kroz stvarne odnose i iskustva. Vršnjački odnosi se sve više odvijaju u virtuelnom prostoru, što dovodi do površnih i nestabilnih veza. U stvarnom životu djeca pokazuju manjak komunikacijskih vještina, empatije i sposobnosti za rješavanje konflikata - dodala je Berićeva ističući da iako su "povezana" više nego ikada, djeca postaju sve usamljenija.
Da ekrani nisu sami po sebi problem, već način korišćenja, upozorava i psiholog Aleksandra Radanović ističući da prekomjerna upotreba ekrana kod male djece dovodi do usporenog govorno-jezičkog razvoja, slabije pažnje, veće razdražljivosti i smanjenja sposobnosti samoregulacije.
- Ekrani smanjuju direktnu komunikaciju, što može usporiti govor, skratiti pažnju i oslabiti emocionalnu povezanost sa roditeljima - rekla je Radanovićeva za "Glas".
Roditelji često nesvjesno koriste ekran kao "čuvalicu", zbog čega djeca gube sposobnost da podnesu dosadu ili frustraciju. Prema njenim riječima, djeca do dvije godine uopšte ne bi trebalo da budu izložena ekranu.
- Kasnije bi ta upotreba trebalo da bude vrlo ograničena i uz nadzor. Granice se postavljaju dosljednošću, jasnim pravilima i ličnim primjerom roditelja - pojasnila je Radanovićeva.
Kao alternative koje mijenjaju ekran, ističe igru, kreativne aktivnosti, čitanje i zajedničke razgovore koji snažno podstiču kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj.
Da problem nije zanemariv pokazuju i podaci Savjetodavne linije za djecu i mlade "Plavi telefon", gdje se sve više mališana javlja zbog stresa, anksioznosti i neprijatnih iskustava na internetu.
Koordinator rada "Plavog telefona" Maja Kovačević ističe da djeca često nisu svjesna kako digitalni sadržaji utiču na njihovo raspoloženje i ponašanje te im je potrebna podrška da razviju zdrav odnos prema tehnologiji.
- Važno je da djeca razumiju da tehnologija nije sama po sebi loša, ali da postoje granice koje kada budu pređene, mogu uticati na raspoloženje, odnose i školski uspjeh - objašnjava Kovačevićeva. Ističe da se dosta djece javlja "Plavom telefonu" upravo zbog neprijatnih ili uznemirujućih iskustava na internetu, odnosno zbog digitalnog nasilja.
- Zbunjeni su pa je prvi korak da dobiju jasnu poruku da nisu sami i da ono što osjećaju nije "sramota" - zaključila je Kovačevićeva i dodala da igra, kretanje, čitanje i razgovor licem u lice ostaju ključni za zdrav razvoj, a svjestan pristup i jasna pravila o vremenu provedenom pred ekranom mogu obezbijediti da tehnologija bude saveznik, a ne prepreka odrastanju.
ISTRAŽIVANjA
Istraživanje UNICEF-a BiH, sprovedeno u decembru 2025. u saradnji s Regulatornom agencijom za komunikacije i Mrežom savjeta učenika BiH, pokazuje da većina mladih svakodnevno provodi između dva i četiri sata prateći sadržaje influensera. "Instagram" koristi 93 odsto mladih, "Tik tok" 84 odsto, a "Jutjub" 55 odsto, što nedvosmisleno potvrđuje da su društvene mreže postale njihovo primarno medijsko okruženje.
Takođe, istraživanje organizacije "Save the Children" iz 2024. godine, koje obuhvata djecu uzrasta od devet do 11 godina i fokusira se isključivo na digitalno okruženje, pokazalo je da čak 71,1 odsto djece internet koristi svakog dana, dok gotovo sva djeca u tom uzrastu imaju vlastiti uređaj za pristup onlajn sadržajima.
- Više od 80 odsto djece starije od sedam godina već je aktivno prisutno u digitalnom prostoru, što jasno ukazuje na to da kontakt s ekranom počinje u ranom djetinjstvu, bez sistemske kontrole i jasnih ograničenja. Dominacija digitalnih platformi posebno je izražena u adolescentskom uzrastu - pokazalo je ovo istraživanje.
