Vlada Republike Srpske isplatila je više od 65 miliona maraka pomoći po raznim osnovama, a za saniranje posljedica koronavirusa.

Ono što je interesantno je da su pozamašne cifre isplaćene i privrednicima i organizacijama koje su lani ostvarile znatno veću dobit nego 2019. godine, dok su nekima isplaćivana sredstva iako im u toku pandemije nije bio zabranjen rad.

U Evropskoj uniji brojne firme su vratila sredstva koja su im isplaćivana u toku pandemije, a neke države su kriterijumima navodile da će mora vratiti novac ako budu pozitivno poslovali.

Vlada Republike Srpske na to nije trošila vrijeme kada je odlučivala kome će dati pomoć.

Naprotiv, u Republici Srpskoj sredstva su izdvajana čak i za građevinske firme koje su lani radile više nego ikada i kojima nikad nije bio zabranjen rad, a privrednici koji su ostvarili znatno veće dobiti nego 2019. godine, nisu ni pomislili sami da vrate pomoć građanima kojima je ona takođe potrebna.

Pomoć za farmaceutske kompanije

Analizom spiska korisnika državne pomoći i finansijskih izvještaja kompanija portal CAPITAL je otkrio nekoliko slučajeva gdje su sredstva iz Budžeta Republike Srpske dobila i brojna preduzeća kojima ona nije bila potrebna.

Jedan od primjera je kompanija „Krajina group“ kojima je za april 2020. godine na ime djelimičnog prestanka rada ili smanjenog obima posla isplaćeno 7.738 KM iako je ovo preduzeće u godini pandemije ostvarilo znatno veću dobit i profit u odnosu na 2019. godinu.

Lani su prihodovali 14,3 miliona maraka, dok im je pretprošle godine prihod iznosio 4,7 miliona KM.

I dobit im je, kao i većini farmaceutskih kuća, značajno uvećana pa su tako 2020. godine bili u plusu 1,2 miliona KM, a godinu ranije 24.235 maraka.

Kao vlasnik kompanije „Krajina Group“ vodi se preduzeće „Gobos investment“, a ono što je zanimljivo je da ta firma, prema podacima APIF-a iz godine u godinu ostvaruje jednak prihod i dobit, što bi u praksi značilo da su im izjednačeni prihodi i rashodi, a kao vlasnik „Gobosa“ vodi se Ranka Ružević.

Firma se, prema pomenutim podacima, bavi trgovinom raznovrsnim proizvodima.

„Ikea“ vratila dobijenu državnu pomoć

Švedska kompanija „Ikea“ koja između ostalog posluje i u Hrvatskoj obavijestila je ranije, prema pisanju hrvatskih medija, Hrvatski zavod za zapošljavanje da želi vratiti dobijenu državnu podršku od 3,8 miliona kuna koju je koristila za martovske i aprilske plate, a na jednak potez su se odlučili i u drugim zemljama u kojima posluju.

Na ovakav postupak su se, kako su istakli, odlučili jer se situacija popravila nabolje. Kako su još prošle godine objavili mediji u Hrvatskoj, brojni preduzetnici su još u junu 2020. godine odustali od daljnjeg korištenja naknade.

Najčešći razlog odustanka je bio nemogućnost dokazivanja pada prihoda za više od 20 odsto, dok su se destine privrednih subjekata, poput „Ikee“ odlučile vratiti sav primljeni državni novac.

„Williams“stavio u džep 10,5 miliona KM

Zbog pandemije je, u martu prošle godine, rad bio zabranjen mnogim privrednicima te im je usljed toga isplaćena i pomoć najčešće u vidu minimalnih plata i doprinosa.

Ono što je interesantno da su neki od njih u prošloj godini ostvarili i mnogo veći i prihod i profit nego 2019. godine.

Jedno od takvih preduzeća su i kladionice „Williams“ Banjaluka koje su lani ostvarile prihod od 34,3 miliona KM, dok su godinu ranije prihodovali nešto više od 30 miliona maraka.

Veća im je bila i dobit koja je u godini pandemije iznosila 10,5 miliona KM, a pretprošle godine 9,8 miliona maraka.

Za mart je pomoć u iznosu od skoro 100.000 KM dobilo i preduzeće „Centrum trade“ iz Banjaluke iako su u godini panedmije ostvarili dobit veću od one iz 2019. godine.

Naime, lani su bili u plusu 4,2 miliona maraka, a godinu ranije 4,1 milion KM.

Novac i velikim trgovinskim lancima

Sredstva za april za smanjen obim poslovanja je dobilo i preduzeće „Fructa trade“ iz Dervente i to u iznosu od 97.500 KM iako su lani bili u plusu 8,7 miliona maraka, a godinu ranije 9,3 miliona KM.

Situacija po pitanju prihoda im je bila obrnuta pa su tako u 2020. godini imali 174,5 miliona KM, a pretprošle godine 172,3 miliona maraka prihoda.

Prema podacima APIF-a značajno su smanjili i broj radnika, pa su tako u 2019. godini su imali 1401 radnika, a prošle godine 1351 zaposlenog.

Pomoć građevincima koji su radili punom parom

Jedna od firmi kojoj je, prema podacima Poreske uprave, isplaćeno 25,5 hiljada maraka je i „Tempo gradnja“ u vlasništvu preduzeća „M.com“, a čiji je suvlasnik Veselko Malbašić.

Osnovna djelatnost ove firme je organizacija i izvođenje građevinskih projekata, te stvaranje novih nekretnina za prodaju.

Iako im je prihod značajno smanjen, ovo preduzeće je lani ipak bilo u plusu i to 3,2 miliona maraka.

Interesantno je napomenuti i to da, prema APIF-ovim podacima stoji da prošle godine nisu zapošljavali nijednog radnika, dok su ih 2019. godine imali 45.

Pomoć je isplaćena i „Niskogradnji“ iz Laktaša koja je u vlasništvu Ljubomira Ćubića. Njima su isplaćene 23.214 KM, a i oni su u godini pandemije bili u plusu i to 4,2 miliona maraka, dok su pretprošle godine ostvarili manju dobit koja je iznosila 3,1 milion KM.

Ono što je interesantno je da su lani sa mnogo manjim prihodom u vrijednosti od 42,6 miliona KM ostvarili veću dobit, nego godinu ranije kada im je prihod iznosio 60,3 miliona maraka.

Objema pomenutim firmama je pomoć isplaćena za april prošle godine, zbog djelimičnog prestanka rada ili smanjenog obima poslovanja iako iz primjera „Niskogradnje“ vidimo da su lani ostvarili čak i veću dobit.

Novac i to u iznosu od 54.166 KM je dobilo i preduzeće „Ars inženjering“ iz Banjaluke u vlasništvu Ranka Skoke koje je sa 12 radnika više nego u 2019. godini ostvarilo i veću dobit i to u iznosu od 672.515 KM, dok su pretprošle godine bili u plusu 616.828 maraka.

To preduzeće se bavi arhitektonskom djelatnošću, te iako im je pomoć odobrena na ime djelimičnog prestanka rada ili smanjenog obima poslovanja čini se da nisu ispunili ni prvi, ni drugi uslov.

Grabovac: Evropske kompanije primjer društvenoodgovornog poslovanja

Izvršni direktor Udruženja ekonomista  „SWOT“ Saša Grabovac za portal CAPITAL ističe da primjeri kompanija u EU koje su vratile pomoć dobijenu za vrijeme koronavirusa predstavlja dobru etiku i osjećaj za društveno odgovorno poslovanje, a koji su svakako dobro došli.

- To je veoma pozitivan primjer, ali mi ćemo ga kod nas jako rijetko sresti, iako je to poželjno ponašanje koje bi trebalo biti neka uobičajena praksa, kako bi pomoć došla do onih kojima je to stvarno potrebno - kazao je Grabovac.

Naveo je primjer da se na ovim prostorima često dešava da građani koji imaju jako vrijednu imovinu budu korisnici olakšica u vidu nekih socijalnih primanja, što nam, kako ističe, ukazuje na klasični nedostatak socijalne karte i dovodi do toga da se novac dijeli onima kojima nije potreban.

Govoreći o načinu raspodjele pomoći na koji je to učinila Vlada RS Grabovac je istakao da je u tako kratkom roku teško napraviti dobre kriterijume koji će biti podjednaki za sve i predvidjeti svaku moguću situaciju.

- Veoma često se kod dodjele subvencija i u nekim drugim prilikama dešavalo da subvencije ne dobiju oni kojima su zaista potrebne i to zbog nekih formalnih nedostataka, nije ta šifra djelatnosti ili nije definisana pretežna djelatnost, kako je registrovano.. tako da često dolazi i u drugim situacijama da pomoć ne dobiju prave firme - rekao je Grabovac.

Naglasio je da je Vlada Republike Srpske trebala voditi računa da onima koji su radili punom parom nije bilo potrebno davati subvencije nego ih preusmjeriti na firme kojima je to zaista neophodno.

„Veoma je teško predvidjeti sve situacije, pa se često dešava da određeni kriterijum ne bude pravedan i da u jednom svom dijelu ne ispuni namjere zbog kojih je i propisan“, zaključio je Grabovac.

Za Aćića to su sporadični primjeri

Direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić svesrdno brani poslodavce, bez „samokritike“ onih koji su iz svega izašli bogatiji, a dobili su novac građana Srpske koji su i sami pretrpjeli tešku, finansijsku godinu.

Ukoliko je, kaže, i bilo poslodavaca koji su ostvarili podršku, a da nisu imali štetu, tu se „radi o sporadičnim pojavama“.

- Reakcija Vlade Republike Srpske na inicijativu Unije poslodavaca je bila dosta brza, prilično efikasna i doprinjela stabilizaciji ekonomije u veoma izazovnom periodu pojave infekcije. Najveći broj kompanija je pretrpio značajne štete koje su bile sanirane iz unutrašnjih rezervi poslodavaca, ali i iz podrške Vlade - naveo je Aćić i dodao da je Unija inicirala novi set podrške za firme koje još trpe posljedice u sektoru prevoza putnika, ugostiteljstva i turizma.

Bojana Ninković (Capital)