Republika Srpska razvila je niz zakonskih i institucionalnih mehanizama za dodatnu zaštitu djece, ali je mnogo problema u njihovoj primjeni i potrebna je mnogo bolja saradnja između institucija, poručeno je sa današnjeg okruglog stola u Foči na kojem se govorilo o zaštiti prava djece i borbi protiv nasilja nad njima.

Na okruglom stolu koji su na Medicinskom fakultetu organizovali Centar za zlostavljanu i zanemarenu djecu pri Dječijem odjeljenju fočanske Univerzitetske bolnice i Ombudsman za djecu Republike Srpske, navedeno je da su u Srpskoj prisutni svi oblici nasilja nad djecom, od fizičkog, seksualnog, vršnjačkog, internet do emotivnog nasilja.

Specijalista medicinske psihologije u Univerzitetskoj bolnici Foča Aleksandra Salamadić kaže da emotivno zlostavljanje kod djece ostavlja teške posljedice - duševne, ali i fizičke, poput psihosomatskih bolesti, a da se o njemu najmanje priča i najmanje vodi računa.

-Svaki razvod braka ostavlja strašne posljedice po dijete koje se osjeća nevoljeno, depresivno je ili agresivno, ima veoma nisko samopoštovanje, primijeti se da ga gubimo, da je otuđeno. Kod male djece vidimo smetnje sa govorom, pa nam ih zbog toga dovode, a u stvari mi otkrijemo da je u pitanju emotivno zlostavljanje ili je dijete slabo u učenju, a u pozadini je, takođe, ovaj vid zlostavljanja- rekla je Salamadić.

Kroz Centar za zlostavljanu i zanemarenu djecu, jedini takve vrste u Srpskoj, do sada je prošlo 96 djece.

Rukovodilac Centra, dekan Medicinskog fakulteta Dejan Bokonjić kaže da se djeci ovdje pruža pomoć i da se šalju na psihičku i fizičku rehabilitaciju.

On navodi da je cilj okruglog stola da se poboljša komunikacija sa osnovnim i srednjim školama, centrima za socijalni rad, domovima zdravlja i policijskim upravama, te da se njihov kadar na neki način edukuje kako da lakše primijete simptome na djetetu koji ukazuju na zlostavljanje, kome i kako da prijave.

-Takođe, vodimo borbu da se u nastavne programe medicinskih i pedagoških fakulteta uključi predmet o pravima djece, gdje bi se pričalo kako prepoznavati i pristupati takvoj djeci- naveo je Bokonjić.

On je napomenuo da je vršnjačko nasilje u porastu i to njegov oblik kada se više djece udruži protiv jednog da bi ga zlostavljali.

-Nažalost, porast je i seksualnog nasilja nad djecom, imamo već više od 15 slučajeva. Imamo počinioce koji su dobili višegodišnje i višedecenijske zatvorske kazne. Mnogo je i djece koja pate zbog razvoda roditelja- upozorio je Bokonjić.

On je dodao da će u narednom periodu fokus ovog Centra biti na radu sa djecom nakon izolovanja iz sredine gdje je zlostavljač.

-Ideja je da se maksimalno posvetimo radu sa tom djecom nakon svega, da ih ponovo socijalizujemo, uključimo u sredinu, da im pokušamo izliječiti bol i traume i da im kažemo da ovaj svijet nije toliko crn koliko se njima u tom trenutku čini- rekao je Bokonjić.

U 2018. godini institucija Ombudsmana za djecu obradila je 137 predmeta raznih oblika zlostavljanja i zanemarivanja djece.

Dječiji ombudsman Dragica Radović kaže da je broj zlostavljane i zanemarene djece daleko veći.

Ona je navela da je u zbirnom izvještaju Ministarstva porodice, omladine i sporta za 2018. godinu evidentirano 778 slučajeva nasilja nad djecom.

-Nema dovoljne saradnje između institucija. MUP ima jedne podatke koji jesu tačni, ali nema razmjene podataka, nema multidisciplinarnog pristupa. Ako Ombudsman za djecu ima 137 prijava, Ministarstvo porodice 778, drugi resor manje, postavlja se pitanje šta je sa ostalim predmetima, šta je sa razlikom. Poenta je da kao sistem moramo raditi na saradnji, na jačanju kapaciteta, na jačanju odgovornosti pojedinaca u institucijama koje se bave zaštitom prava djece- poručila je Radovićeva.