Profesori farmakologije Medicinskog fakulteta u Foči laboratorijskim eksperimentima naučno su potvrdili ljekovito dejstvo biljke vrijesak na probavni trakt.

Osokoljeni tim rezultatima, ispituju i antimikrobno dejstvo više planinskih trava specifičnih za rejon Hercegovine, što bi moglo biti od ogromnog značaja imajući u vidu sve veću opasnost od smanjenog dejstva sintetičkih antibiotika zbog njihove prekomjerne upotrebe.

Fočanski farmakolozi očekuju da će neko od ljekobilja iz njihove laboratorije, uz dodatna ispitivanja, kojima bi se utvrdilo u kom obliku, dozi i kombinaciji imaju najveći efekat na određene bolesti, stići i do tržišta lijekova kao odgovarajuća i naučno utemeljena zamjena za sintetički lijek.

Nakon što su naučno utvrdili ljekovitost vrijeska, pod skener su im, u potrazi za što boljim prirodnim antibiotikom, došli islandski lišaj, divlji origano, matičnjak i druge biljke sa hercegovačkih planina.

Foto: radiofoca.com

Katedra za farmakologiju ovog fakulteta sve je prepoznatljivija po velikom broju publikacija u prestižnim naučnim časopisima. Ono za čim, kako ističu, sada žude je upravo to da njihovi rezultati dobiju praktičnu vrijednost i budu na usluzi građanima.

Ove godine višestruko su nagrađeni za naučno-istraživački rad, i od Fakulteta i od Univerziteta. Šef katedre Dragana Sokolović dobila je nagradu za najboljeg istraživača na Univerzitetu Istočno Sarajevo, Dragana Drakul najbolji je istraživač Medicinskog fakulteta, dok je Milica Cvijetić priznanje Fakulteta dobila u kategoriji mladih istraživača- asistenata.

Profesor farmakologije Dragana Drakul priča da su sve radili timski i da su nagrađeni, manje-više, za iste radove u kojima su svi učestvovali od same ideje do realizacije i publikacije.

Foto: radiofoca.com

U tri rada, prethodne tri godine istraživali su upotrebu antibiotika i stanje antimikrobne rezistencije u Republici Srpskoj, po regijama, a posebno u Gornjem Podrinju uključujući i Goražde u Federaciji BiH, dok su u četvrtom radu eksperimentom na pacovu istraživali ljekovitost vrijeska i zdravca.

Drakulova navodi da su na zvaničnom sajtu Svjetske zdravstvene organizacije podaci za potrošnju antibiotika dostupni za zemlje koje toj problematici već godinama prilaze sistemski ozbiljno, dok se za BiH i Republiku Srpsku ne mogu naći, pa je bilo zanimljivo uporediti ih.

U svojim istraživanjima dobili su poražavajuće rezultate.

- Potrošnja antibiotika u Srpskoj u vrijeme kovida prevazišla je za neslavnih četiri do pet puta neke evropske zemlje. Potrošnja je mjerena alatima koje su opšteprihvaćeni, a koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija, tako da se mogu porediti sa bilo kojom zemljom - ističe Drakulova.

Foto: radiofoca.com

Ipak, dodaje ona, ono što je istraživanje pokazalo, a može biti podstrek, jeste da angažman u praksi može dati rezultate, jer su našli znatne razlike između pojedinih ustanova i pojedinih regija u potrošnji antibiotika.

- To govori da pojedinačni angažman, posebno kada se uključe mlađi ljekari i studenti, može da napravi pomake u smislu smanjene potrošnje antibiotika. To samim tim vodi do smanjenja problema mikrobne rezistencije, koji je i Svjetska zravstvena organizacija istakla kao jedan od gorućih problema čovječanstva i savremene medicine, a koji nas lako može vratiti u preantibiotsku eru, u situaciju da praktično svi budemo ugroženi od najbanalnijih infekcija, nešto što smo potpuno zaboravili da je veoma opasno i da može dovesti do smrtnog ishoda, ako  izgubimo vrijednost antibiotika - upozorava Drakulova.

Ona ističe da se to može desiti ako se, ne sutra, veće danas, svi u lancu zdravstvene zaštite ne promijene i ozbiljnije ne pozabave ovim problemom.

Paralelno sa ispitivanje sintetičkih lijekova, na ovoj katedri ispituju se i ljekovita dejstva samoniklih biljaka, što bi moglo da posluži kao alternativa sve većoj otpornosti bakterija na sintetičke antibiotike.

- Ima dosta biljaka oko nas  koje su u dugoj tradicionalnoj upotrebi, a nemamo nikakve naučne dokaze koji opravdavaju takvu upotrebu. Naša želja je upravo da spojimo ta dva naučna interesa- interes za antibiotike i abntimikrobnu rezistenciju i interes za aktivne principe biljaka, da pokušamo doprinijeti nauci time što ćemo ispitati antimikrobno djelovanje čitavog niza biljaka koje rastu u našoj okolini - navodi Drakulova.

Prije svega to se odnosi, pojašnjava ona, na ispitivanje ljekovitosti biljaka koje rastu na jugoistoku Srpske, sa akcentom na Hercegovinu, gdje postoji dosta endemskih biljaka, a zbog specifičnog spoja sunca i kamena.

- To su neke mediteranske kulture koje ne rastu u drugim krajevima naše zemlje, a i ako rastu, u Hercegovini imaju veći sadržaj aktivnih principa, prije svega nekih polifenolnih jedinjenja koja potencijalno mogu imati antiseptičko i antimikrobno djelovanje jače nego u sjevernim  dijelovima sa manje sunca - kaže Drakulova.

Foto: radiofoca.com

U svojim ispitivanjima trenutno su fokusirani najviše na zdravac i vrijesak, ali su ljetos dosta šetali po Hercegovini, po planinama, pa su skupili i islandski lišaj, divlji origano, matičnjak…

- To su biljke koje su dosta poznate ali kada se napravi prava kombinacija mogu se dobiti potentniji aparati koji potencijalno mogu imati antimikrobno, ali i neka druga farmakološka dejstva. Zadnje dvije godine smo istraživali aktivne principe etarskog ulja vrijeska i aktivne principe biljke zdravac i tu imamo more lijepih rezultata, od kojih neki još uvijek nisu publikovani - kaže Drakulova.

Foto: radiofoca.com

U eksperimentima su utvrdili ljekovito dejstvo vrijeska na sistem za probavu, odnosno na neke poremećaje tog trakta.

- Vrlo jasno smo  na nekoliko metoda pokazali njegovo spazmolitičko i antidijarealno dejstvo, što zaista opravdava njegovu upotrebu u tradicionalnoj medicini kao spazmolitik. Mnogo je bolova i poremećaja koji nastaju zbog grča glatkih mišića u digestivnom traktu, a mi za takva stanja nemamo sintetske lijekove koji nemaju i prateća neželjena dejstva. Zbog toga je velika vrijednost pronaći neki prirodni preparat sa manje neželjenih dejstava a koji će biti uporediv po efektima sa sintetskim lijekovima, kao što su neki analgetici - navodi ona.

Drakulova navodi da uz dodatna ispitivanja, nakon što se formuliše nekoliko ljekovitih oblika vrijeska u različitim dozama, ti preparati mogu da dožive i svoju komercijalizaciju zahvaljujući istraživanjima iz ove laboratorije. Upravo je to san svakog naučnika – da rezultati istraživanja nađu primjenu u svakodnevnom životu.

- Kada se uhvatite u koštac sa naukom, kada tek počnete, zadovoljni ste kada recimo prvi ispitate antidijeralni efekat vrijeska, objavite u nekom cijenjenom časopisu, to za početak bude veliko. Ali san svakog naučnika je da njegovo otkriće, njegovo istraživanje dobije neku praktičnu primjenu i nadamo se da ćemo napraviti iskorak u tom smjeru. Sada smo već prepoznatljivi po velikom broju publikacija u kvalitetnim časopisima, ali ono za čim sada žudimo je da nastavimo da radimo još jače i da naši rezultati dobiju praktičnu vrijednost i budu na usluzi građanima - istakla je Drakulova.

Foto: radiofoca.com

Asistent Milica Cvijetić kaže da se svim istraživačkim radovima pristupa detaljno i sistematično i uz pomoć drugih katerdi, ističući i veliki doprinos njihovih laboranata.  U istraživanja potrošnje antibiotika bili su uključeni i studenti, a obuhvaćeno je više od 1.000 ispitanika u više gradova.  Za eksperimentalni rad u laboratoriji Cvijetićeva navodi da se izvodi sa posebnom rasom pacova „vistar“.

- Sama publikacija nije naš cilj, nego praktična primjena. Ja se iskreno nadam da ćemo u budućnosti u zavisnosti od rezultata koje budemo dobijali u radovima to moći i praktično da primjenimo, da to za medicinu bude korisno - kaže Cvijetićeva.

Foto: radiofoca.com

Ona dodaje raspolažu sa opremom i sredstvima koji su za sada dovoljni. Njihov rad bi, navode, mogao biti znatno unapređen nabavkom novih aparata i reagenasa.

Foto: radiofoca.com

Nagrade koje su dobili veliki su podstrek za dalji rad.

- To nam daje vjetar u leđa da nastavimo jače i bolje kao tim, jer smo do sada pokazali da zaista to jesmo - poručila je Cvijetićeva.