Dejtonski mirovni sporazum je zaustavio rat, donio mir i nadu u bolji život. Vremenom tada nada se pretvorila u očaj i bijeg iz zemlje.
Dvadeset i četiri godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH je na ekonomskom dnu, a socijalne razlike su sve veće, kažu ekonomisti što na svojoj koži najbolje osjete građani.
Dejtonski mirovni sporazum je zaustavio rat, donio mir i nadu u bolji život. Vremenom tada nada se pretvorila u očaj i bijeg iz zemlje.
Dvadeset i četiri godine nakon uspostavljanja mira, mi danas imamo u suštini jedan kolonijalni sistem koji je nametnut i nizbrdicu u svakom pogledu, kaže ekonomista Aleksa Milojević.
-U ekonomskom smislu uspjeli smo da putem privatizacije prodaje koja nam je nametnuta uništimo, rasprodamo jednu moćnu srednje razvijenu privredu koja nas je držala u gornjoj polovini evropskih nacija. Sada 24 godine nakon Dejtona mi se nalazimo na samom ekonomskom dnu - kaže
Milojević.
U međuvremenu, pod prividom razvoja, ustvari su rasli samo dugovi.
-Prije deset godina u Republici Srpskoj mi smo zarađivali godišnje 600 miliona maraka, a sada ni 300 miliona maraka. Rasprodali smo skoro sve što je najvrjednije i samo smo proizveli jednu klasu bogatih i jedno ogromno siromaštvo naroda. U socijalnom pogledu, nama su sada socijalne razlike mnogo veće nego u vrijeme potpisa Dejtona - ističe Milojević.
I čemu može da se nada jedna država kada su je mnogi napustili, a i oni koji su ostali žele otići.
-Samo četiri posto ljudi vidi svoju budućnost na prostoru BiH, dok samo tri posto vidi budućnost svoje djece na prostoru BiH i ovo je jedan od poražavajućih trenutaka - kaže Aleksandar Majić, zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja
Preciznih podataka o odlascima nema ali nezvanične procjene govore da će do 2030. godine na prostorima Srpske živjeti svega 800 000 ljudi.
