Ogromna i prazna zona oko nuklearke u Černobilju, mjesta najgore nuklearne nesreće na svijetu koja se dogodila na današnji dan prije 38 godina, grozan je spomenik ljudskim greškama, pa ipak Ukrajinci od njega traže nadahnuće, utjehu i prihod.

Reaktor broj četiri u elektrani 110 kilometara sjeverno od glavnog grada Kijeva eksplodirao je 26. aprila 1986. godine kada je radioaktivni materijal izbačen visoko u nebo.

Sovjetske vlasti pogoršale su katastrofu jer nisu saopštile javnosti šta se dogodilo.

Iako je obližnji grad Pripjat evakuisan narednog dana, dva miliona stanovnika Kijeva nije obaviješteno uprkos opasnosti.

Ostatak svijeta za katastrofu je saznao tek nakon što je u Švedskoj otkriveno pojačano radioaktivno zračenje.

Na kraju je iz okoline evakuisano više od 100.000 ljudi, a u toj oblasti su ostali samo radnici koji su čistili reaktor.

Radijacija je iz elektrane zračila do 2019. godine kada je prekriven velikim lučnim štitom.

U toj oblasti, uprkos opasnosti, povećan je broj turista nakon HBO-ove mini-serije "Černobilj" iz 2019. godine.

Grad Pripjat u kom je nekada živjelo 50.000 stanovnika, uglavnom radnika, danas je pust, a turistima je najzanimljivije da obilaze ruševine.

Iako je nivo radijacije u zoni dovoljno nizak da ga turisti mogu posjetiti, stalni boravak je zabranjen.

Međutim, više od 100 ljudi i dalje živi u široj zoni oko nuklearne elektrane, uprkos naređenju da se napusti ta oblast.

Dugoročni efekti na zdravlje ljudi i dalje su predmet intenzivne naučne rasprave.

Odmah nakon eksplozije, oko 30 radnika pogona i vatrogasaca umrlo je od zračenja.

Kasnije je više hiljada ljudi umrlo od bolesti povezanih sa zračenjem, poput raka.

Na iznenađenje mnogih koji su očekivali da bi ovo područje moglo biti mrtva zona, tamo i dalje ima divljih životinja poput medvjeda, bizona, vukova, divljih konja i na desetine vrsta ptica.

Prema naučnicima, životinje su bile mnogo otpornije na zračenje nego što se očekivalo i mogle su se brzo prilagoditi jakom zračenju.

Reaktori u Černobilju trebalo bi da budu demontirani do 2064. godine.