Služba Hitne medicinske pomoći pri Domu zdravlja Istočno Sarajevo ove godine obilježiće prvu godinu od preseljenja u nove, namjenski izgrađene prostorije, u kojima konačno imaju odlične uslove za rad, prijem i opservaciju hitnih slučajeva, odnosno pacijenata.

Nakon dugogodišnjeg rada u lošim i neuslovnim prostorijama Doma zdravlja Istočno Sarajevo, Služba hitne medicinske pomoći je prošle godine, po završetku izgradnje i opremanja dograđenog kompleksa u sklopu postojeće zgrade Doma zdravlja, uselila u nove prostorije i po prvi put započela rad u normalnim i adekvatnim uslovima.

Rukovodilac Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Istočno Sarajevo dr Marela Šagolj u razgovoru za portal Katera ističe da je rad u službi hitne medicinske pomoći u novom prostoru sada znatno olakšan, bolji, uslovniji i sva tri tima imaju dobre uslove za rad.

Dr Marela Šagolj 

Doktorica Šagolj, koja u Domu zdravlja Istočno Sarajevo radi već 19 godina i isto toliko u Hitnoj pomoći, ističe da su prethodne godine od osnivanja ove ustanove do prije godinu dana bile jako teške i neuslovne za ljekare iz ove službe.

- Dom zdravlja Istočno Sarajevo je osnovan 1996. godine i tada i danas je nadležan za dvije opštine, Istočno Novo Sarajevo i Istočnu Ilidžu. U početku, s obzirom da je u ovim opštinama bilo malo stanovnika, u Domu zdravlja su radila svega dva ili tri ljekara, dok danas imamo 14 timova porodične medicine, a u Hitnoj pomoći rade tri ljekara, 10 tehničara i šest vozača saniteta – kaže dr Šagolj.

Ona navodi da su sami počeci, kako Doma zdravlja, tako i Hitne službe koja je u sastavu ove zdravstvene ustanove, bili vrlo teški.

- Nismo imali osnovne uslove za rad u službi Hitne medicinske pomoći. Bili smo smješteni u intervenciji porodične medicine, u prostoriji od dvadesetak kvadrata, koju smo dijelili sa dva tima porodične medicine. Imali smo ukupno dva ležaja i samo mi radnici smo pravili veliku gužvu. To je bilo dramatično i strašno i tek u posljednjih godinu dana možemo pričati da imamo normalne uslove za rad – ističe dr Šagolj.

Nakon dugo godina konačno imaju odlične uslove za rad

Doktorica Šagolj kaže da danas služba Hitne pomoći Istočno Sarajevo ima sasvim normalne uslove za rad u namjenski izgrađenom  i savremeno opremljenom prostoru za opservaciju pacijenata.

- U službi Hitne pomoći danas rade tri ljekara, deset medicinskih tehničara i šest vozača saniteta. O pravoj hitnoj medicinskoj pomoći na nivou ove dvije opštine ja mogu da govorim tek u posljednjih godinu dana, otkada smo prešli u nove prostorije i uspjeli da ih opremimo. Ovdje, u ovom kolektivu, postoji zaista dobra volja i velika energija za rad i saradnju i želja da nešto dobro napravimo – kaže dr Šagolj.

Ona ističe da pored skučenih uslova za rad, Službi hitne medicinske pomoći su ranije nedostajali i adekvatni medicinski aparati potrebni za rad u hitnim slučajevima i sanitet, koji uzgred, Dom zdravlja Istočno Sarajevo i danas dijeli sa Hitnom, što stvara dodatne probleme.

- Više puta kroz naš rad smo se susretali sa kolegama iz Hitne pomoći Sarajevo i kada vidimo kako su oni opremljeni i kakvu tehniku imaju, bilo nas je sramota. Mi nismo imali tlakomjer, dolazili smo sa nekim lošim vozilom u kojem nismo ništa imali – kaže dr Šagolj.

Vježbe zbrinjavanja teško povrijeđenih pacijenata

Doktorica Šagolj navodi da danas imaju odlične uslove da izvrše opservaciju pacijenta, odrede mu vitalne parametre, reaguju, daju mu adekvatnu terapiju i stabilizuju ga, kako bi ga dalje mogli transportovati u bolnicu.

- Ranije se to svodilo samo da pacijenta primimo i što prije ga prevezemo u bolnicu, dok sada u lakšim uslovima imamo mogućnost da ga zbrinemo ovdje i ako nije hitan slučaj damo mu terapiju, napravimo trijažu i na taj način rasteretimo i kolege u Bolnici „Srbija“. Dosta manji broj pacijenata danas vozimo u bolnicu, nego ranije – ističe dr Šagolj.

Uprkos dobrim uslovima za rad u novim prostorijama, Služba hitne medicinske pomoći susreće se još uvijek sa pojedinim nedostacima, poput nedostatka još jednog sanitetskog vozila, kako dosadašnje ne bi morala da dijeli sa Domom zdravlja, kao i sa nedostatkom još nekih medicinskih pomagala i aparata.

Nedostatak još jednog sanintetskog vozila dovodi Službu hitne medicinske pomoći u veliki problem, u slučaju hitnog poziva za izlazak na teren ili u slučaju da treba pacijenta hitno prevesti do bolnice.

- Naš najveći problem u Hitnoj je trenutno nedostatak drugog sanitetskog vozila, jer Dom zdravlja Istočno Sarajevo ima samo jedno funkcionalno sanitetsko vozilo na raspolaganju, koje je bilo donacija opštine Istočna Ilidža. Nerijetko se dešava da u pojedinim trenucima, pa čak i po 24 časa, Služba HMP nema uopšte vozilo na raspolaganju zbog odlaska istog u Banjaluku po pacijenta – kaže dr Šagolj.

Trenutno jedini sanitet Doma zdravlja i Hitne službe

Pored vozila, Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Istočno Sarajevo je potreban i defibrilator „lifepak“, trakcione udlage i prsluk za imobilizaciju i izvlačenje povrijeđenih.

- Lifepak je defibrilator koji vrši konverziju srčanog ritma sa EKG monitoringom i pulsnim oksimetrom, koji određuje saturaciju hemoglobina sa kiseonikom. Ovaj aparat se napaja preko litijumskih baterija koje se dopunjavaju kada se aparat ne koristi, portabilan je i kao takav veoma praktičan za rad na terenu – kaže dr Šagolj.

Ona kaže da trenutno Služba HMP raspolaže sa jednim automatskim eksternim defibrilatorom koji je prilagođen i namijenjen upotrebi od strane nemedicinskog osoblja, laicima i kao takav se postavlja na vidljiva mjesta u raznim ustanovama i objektima.

- Ovaj defibrilator se napaja preko litijumskih baterija, koje se ne mogu puniti, nego se koriste samoljepljive jednokratne elektrode. Jedan set ovih elektroda košta 75 KM. Ako bismo ovaj aparat koristili na terenu za jedan monitoring, svaki dan bismo potrošili od dva do pet setova elektroda, što je za našu ustanovu veoma veliki trošak i zbog toga koristimo samo u izuzetno hitnim slučajevima, odnosno kada treba reanimirati pacijenta – kaže dr Šagolj.

Takođe, neophodne trakcione udlage i KED sistem za imobilizaciju i izvlačenje koriste za stabilizaciju povrijeđenog lica i povreda, odnosno preloma kičme i ekstremiteta, čime se smanjuje rizik od daljeg oštećenja krvnih sudova i nerava i čime se zaustavlja dodatno krvarenje, smanjuje bol i spriječava upadanje povrijeđenog u stanje šoka.

U kolektivu uvijek vlada jaka energija i sloga

Doktorica Šagolj navodi da joj je drago što je novo rukovodstvo na čelu sa direktorom Doma zdravlja Dejanom Šešeljom zadovoljno radom Službe hitne medicinske pomoći pri ovoj ustanovi, te prenosi njegovo oduševljenje sadašnjim uslovima i prijašnjom borbom i energijom ovog kolektiva da usele i opreme nove prostorije za rad.

- Velika energija vlada među kolektivom Doma zdravlja i HMP, posebno je to bilo onda kada smo radili sve da opremimo nove prostorije, pronađemo donatore medicinske opreme i preko naših privrednika, sugrađana nabavimo potrebni namještaj i inventar. Veliku zahvalnost dugujemo našim privrednicima iz obje opštine, koji su nam nesebično pomogli pri useljenju – ističe dr Šagolj.

Ona dodaje da, kada su započeli rad u novim prostorijama, je pozvala načelnike obje opštine, Marinka Božovića iz Istočne Ilidže i Ljubišu Ćosića, tadašnjeg načelnika Istočnog Novog Sarajeva, kao i privrednike i prijatelje koji su im pomogli, te prigodnim prijemom u novim prostorijama se zahvalila za sve što su im pomogli da Služba HMP „stane na noge“.

- Ove godine obilježavamo prvu godinu otkako smo uselili u novu zgradu i ovo bi bila prilika da vidimo šta smo napravili u prethodnih godinu dana, koji su nam dalji ciljevi i šta ćemo raditi u narednom periodu. U Službi HMP sada rade tri ljekara, 10 tehničara i šest vozača saniteta, s tim da nam nedostaju još dva ljekara, međutim uspijevamo da se „preklopimo“ sa mladim kolegama iz porodičnih službi, koji popunjavaju smjene u Hitnoj – kaže dr Šagolj.

Doktorica Šagolj kaže da će, odlaskom nekoliko kolega naredne godine u penziju, doći do smjene generacija u Domu zdravlja Istočno Sarajevo i svim njegovim službama, te da će uskoro ovu ustanovu činiti kadar mladih zdravstvenih radnika.

Edukacije mladih ljekara i tehničara stalne aktivnosti

- Kada se radi o edukaciji u našoj službi, moram da napomenem da je jako važno da nadležne institucije, Gradska uprava i lokalne zajednice ubuduće obrate pažnju i na mlade ljekare u Domu zdravlja Istočno Sarajevo, i pruže im podršku za njihov odlazak na specijalističke studije. Ti mladi ljekari svakako da očekuju takvu vrstu podrške, posebno od lokalnih zajednica, koje su osnivači ove zdravstvene ustanove – ističe dr Šagolj.

Jedan od nedostataka u radu Hitne pomoći, ne samo u Istočnom Sarajevu, nego i u drugim gradovima i opštinama Republike Srpske je taj što nema uslova niti finansijskih sredstava da se obezbijedi rad još jednog ljekara u smjeni, kako bi drugi ljekar mogao izaći na lice mjesta po hitnom pozivu, lično zbrinuti pacijenta koji je povrijeđen u teškom saobraćajnom udesu ili nekoj drugoj nesreći.

Doktorica Šagolj kaže da odgovornost za takvu pojavu, koja je česta u našoj zemlji, nije na Domu zdravlja, nego na Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji diktira uslove za finansiranje timova hitne medicinske pomoći.

- FZO je taj koji diktira uslove za takvo nešto, tako da na broj stanovnika ove dvije opštine je određeno da budu tri tima hitne medicinske pomoći, što čine tri ljekara i šest tehničara. Vi, kao ljekar, morate „pokrivati“ Hitnu 24 časa, ali bude situacija kada rizikujemo i izađemo na lice mjesta, međutim nikad ne znate šta se može desiti u Hitnoj dok vas nema – kaže dr Šagolj.

Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja Istočno Sarajevo provodi primarnu i specijalističko konsultativnu zdravstvenu zaštitu za stanovništvo opština Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i veliki broj povratnika u Kanton Sarajevo.

U sastavu Doma zdravlja, pored Službe hitne medicinske pomoći nalaze se i ambulante Lukavica, Tilava, Miljevići, Vojkovići i Mladičko polje, kao i Centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, koji je takođe uselio u novi objekat Doma zdravlja.

Pripremio i razgovarao: Miljan Rašević