Manastir Pridvorica kod Gacka, mjesto velikog stradanja srpskog življa u Drugom svjetskom ratu, i ove godine je na Vidovdan sabrao vjernike iz raznih krajeva Hercegovine i Crne Gore, među njima i hodočasnike iz Foče.

Selo Pridvorica u Gornjem Borču, predjelu između Gacka i Kalinovika, u blizini izvora rijeke Neretve, mjesto je velikog stradanja pravoslavnih Srba, o čemu govori i roman “Nož” Vuka Draškovića.

Na Božić, 7. januara 1942. godine, muslimanske i hrvatske ustaše pobile su više od 165 svojih komšija, mještana srpske nacionalnosti i zapalili crkvu Svetog kneza Lazara, podignutu 1935. godine.

Na zvjerski način ubijeni su članovi porodica Adžić, Gojković, Doder, Lero, Nosović, Pušara, Skoko, Terzić i Hrnjez, a poglavnik NDH Ante Pavelić za ovo zlodjelo počinioce je odlikovao “zlatnim, srebrnim i bronzanim kolajnama za hrabrost”.

Svi koji su se zatekli u selu su stradali, dok je prema sjećanjima potomaka preživjelo tek četvoro mlađih mještana, koji su igrom sudbine bili van sela, kod rodbine, među njima i kasnije poznati general JNA Blagoje Adžić, koji je tog „krvavog Božića“ bio polaznik kod tetke u majčinom selu.

O zvjerstvima ustaša svjedoče i ekseri u lobanjama žrtava, pronađeni prilikom prenosa moštiju pridvoričkih mučenika.

Crkva je obnovljena od 2006. do 2009. godine. U nju su pohranjeni posmrtni ostaci ubijenih Srba i osnovana je monaška obitelj, kao metoh manastira Zavala, Eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske.

U znak poštovanja prema Svetom knezu Lazaru i srpskim mučenicima iz Pridvorice, ovoj svetinji za hramovnu slavu- Vidovdan svake godine hodočasti veliki broj vjernika.

Na molitveni put dug 90 kilometara, pet hodočasnika iz Foče krenuli su u poslijepodnevnim časovima dan uoči Vidovdana, pješačili su cijelu noć, da bi u manastir Pridvoricu stigli na vidovdansku liturgiju.

Jedan od učesnika hodočašća Ljubomir Todović priča da su pred polazak, u Hramu Svetog Save u Foči osveštali ikonu Svetog kneza Lazara, koju su ponijeli i na Vidovdan je predali monaškom starješini u Pridvorici. 

- Išli smo preko Tjentišta i Čemerna, oko 90 kilometara, putovalo se sa odmorima oko 15 do 16 sati, cijelu noć, dobro smo podnijeli put, nije bilo povreda. Krenulo nas je pet iz Foče, na Brodu su nam se pridružili hodočasnici iz Plužina, a dalje tokom puta i vjernici iz Gacka i čitave Hercegovine, pa smo zajedno pristupili liturgiji - kaže Todović.

On ističe da je bilo prelijepo vidjeti veliki broj vjernika na ovom svetom i stradalnom mjestu.

- Na Božić 1942. godine ustaše su pobile sve koje su zatekli u selu i spalile crkvu, a velikom snagom i voljom, uspjelo se da se manastir obnovi, tu je sada pet, šest monaha, život teče. Bilo je izuzetno prijatno, svečano i nestvarno i na službi i cijeli taj dan - prenosi Todović utiske sa vidovdanske proslave u Pridvorici.

Do Manastira Pridvorica može se stići iz dva pravca- preko Kalinovika i Uloga, a zatim uz Neretvu makadamskim putem, a drugim pravcem preko Čemerna, takođe, makadamskim putem.

- Put nije baš naročito udoban, ali ko ima volju i želju, put je dobar, odličan - dodaje Todović.

Uz Todovića, u hodočašću od Foče do Pridvorice učestvovali su Jovana Filipović, Željana Draško, Dragana Rašević i Ivan Likić.