Taman kad se u Crnoj Gori slegla prašina oko usvajanje rezolucije o navodnom genocidu u Srebrenici, tu temu sada Srbiji pokušava da nametne Hrvatska.

Kako piše "Blic", Zagreb se dosjetio da zahtijeva da Beograd, između ostalog, prizna navodni genocid kako bi ušao u EU, iako se o tom pitanju izjasnio još prije 11 godina.

Cilj je jasan, ocjenjuju sagovornici Blica, Hrvatska koristi situaciju kako bi podvukla svoje zahtjeve koje ima ka Srbiji.

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman izjavio u Luksemburgu da Srbija mora da ispuni još jedan uslov da bi bila primljena u EU.

Na marginama sastanka Vijeća za opšte poslove EU u Luksembourgu u utorak su održane dvije međuvladine konferencije o pristupanju sa Srbijom i Crnom Gorom, a rekao je da Srbija na svom putu prema EU treba da pokaže suštinski i održiv napredak u temeljnim područjima i da pokaže volju za ispunjavanje svih potrebnih kriterijuma.

- Od Srbije se traže jasni odgovori, prije svega suštinski i održiv napredak u temeljnim područjima - rekao je on.

Dodao je da bi Srbija trebalo da pokaže političku volju za ispunjavanje svih onih kriterijuma i reformi kao i posvećenost evropskim integracijama.

- U tom smislu gledamo na područje vladavine prava, pitanje nestalih osoba, prava žrtava rata, procesuiranje ratnih zločina, saradnju s međunarodnim krivičnim sudom, priznavanje genocida u Srebrenici, jačanje dobrosusjedskih odnosa kako s članicama EU tako i onima izvan EU - rekao je Grlić Radman.

Ono što je slučajno ili namjerno smetnuo sa uma, iako to ne priliči šefu diplomatije, je da je Srbija još 2010. godine usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici u julu 1995. godine.

Izglasalo ju je 127 poslanika (21 je bilo protiv) nakon višečasovne burne rasprave.

- Narodna skupština Republike Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici jula 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, kao i sve društvene i političke procese i pojave koji su doveli do formiranja svjesti da se ostvarenje sopstvenih nacionalnih ciljeva može postići upotrebom oružane sile i fizičkim nasiljem nad pripadnicima drugih naroda i religija, izražavajući pri tom saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da se spriječi ova tragedija - navodi se u Deklaraciji.

Foto: Aleksandar Stanković/RAS Srbija

Indikativno je da ovakve izjave dolaze iz Zagreba baš sad, u vrijeme konferencija u Luksemburgu i poslije dešavanja u Crnoj Gori.

Upravo sa Hrvatskom Srbija ima najviše neriješenih pitanja, i u tom svjetlu treba posmatrati ova dešavanja napominje za Blic direktor istraživanja ISAC fonda Igor Novaković.

- Što se nas tiče, a mislim i EU, pitanje Srebrenice je riješeno. I to ne samo deklaracijom, već i odlaskom Aleksandra Vučića u Srebrenicu. Hrvatska je iskoristila situaciju u Crnoj Gori da podvuče zahtjeve koje već ima za Srbiju. Bilo bi banalno da ministar spoljnih poslova ne zna da već imamo deklaraciju, to je politučki luping kojim se podvlače neriješena pitanja - napominje on.

On podsjeća da su među neriješenim pitanjima ona koja se odnose na nestale u ratovima devedesetih, kao i dokumentacija vezana za istraživanje ovih slučajeva.

- To su otvorena pitanja u međunarodnim odnosima, i koriste priliku da naglase njegovo postojanje. Sa druge strane, i od naših ministara idu izjave prema Hrvatskoj, tako da je ovo možda i reakcija usmjerena ka domaćoj javnosti - napominje Novaković.

Još ranije su strani mediji, poput švajcarskog portala “Tages vohe” pisali da su Hrvatska i Srbija “pas i mačka na Balkanu”, a da jedno od njih može i da “ujede” pokazuju dešavanja od prije pet godina.

Prema svjedočenju ministarke za EU Jadranke Joksimović, Srbija je poglavlja 23 i 24 na "jedvite jade" otvorila i to nakon, kako je rekla, “jednog neuviđavnog ponašanja Hrvatske”.

Tokom holandskog predsjedavanja EU, u prvih šest mjeseci 2016, postojala je dobra volja članica i Holandije da se do kraja juna otvore poglavlja 23 i 24.

Delegacija Srbije je otputovala u Brisel, a po dolasku su saznali da je Hrvatska ipak odustala od davanja saglasnosti.

Na kraju su, nakon pritiska Brisela, poglavlja otvorena tri nedjelje kasnije, u julu 2016.

Hrvatska je tada zahtijevala da se prihvate njeni bilateralni zahtijevi koje su se ticali univerzalne jurisdikcije, odnonosno nadležnosti za ratne zločine.

Tražila je da Srbija povuče ili izmeni svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, prije svega što se njima tretiraju i zločini u SFRJ, odnosno zločini počinjeni na prostoru Hrvatske, koje su eventualno počinili i hrvatski državljani.

Iako su u sklopu otvaranja Poglavlja 23 hrvatski zvaničnici pominjali i neka druga pitanja, vezana za položaj hrvatske manjine u Srbiji, to je bio ključni zahtjev zvaničnog Zagreba.

Neriješena pitanja između Srbije i Hrvatske:

- Nestali;

- Pitanje suđenja za ratne zločine počinjene na prostoru Hrvatske od 1991. do 1995, kao i sudske jurisdikcije za njihovo procesuiranje;

- Pitanje povratka srspkih izbjeglica u Hrvatsku i njihov status;

- Granica;

- Položaj manjina;

- Sukcesija.