Na prvi pogled, rak, dijabetes, gojaznost i kardiovaskularne bolesti izgledaju kao isključivo ljudski problem, ali nova istraživanja pokazuju da životinje širom svijeta sve češće razvijaju iste hronične bolesti.

Kućni ljubimci, domaće i divlje životinje suočavaju se sa zdravstvenim problemima koji su nekada smatrani karakterističnim samo za ljude.

Stručnjaci sa Poljoprivrednog univerziteta u Atini predlažu jedinstveni model koji povezuje pojavu hroničnih bolesti kod različitih vrsta, ukazujući na to da ove bolesti ne poznaju granice vrsta, staništa ili geografskih regiona.

Psi i mačke sve češće pate od prekomjerne tjelesne mase, a stručnjaci procjenjuju da između polovine i više od polovine životinja ima problema sa gojaznošću.

Prekomjerna težina kod kućnih ljubimaca direktno povećava rizik od dijabetesa, srčanih oboljenja i problema sa zglobovima.

Slično ljudima, manjak fizičke aktivnosti, neadekvatna ishrana i stres dovode do ubrzanog razvoja hroničnih bolesti.

Kućni ljubimci su često ogledalo načina života njihovih vlasnika, pa promjena u rutini, ishrani ili stilu života direktno utiče na njihovo zdravlje.

Domaće životinje i problemi na farmama

Na velikim farmama životinje su podložne oboljenjima koja su se ranije rijetko viđala.

Na primjer, svinje u masovnim sistemima uzgoja razvijaju osteoartritis, kardiovaskularne probleme i metaboličke poremećaje

Uzgoj baziran na selekciji za maksimalnu proizvodnju mesa, mlijeka ili jaja često zanemaruje zdravstvene predispozicije životinja, što dovodi do povećanog rizika od bolesti.

Uzgajivači i veterinarski stručnjaci danas sve više ističu potrebu za preventivnim praćenjem zdravlja, jer bolest u velikim populacijama ima ozbiljne ekonomske i ekološke posljedice.

Divlje životinje i uticaj ljudske aktivnosti

Divlje životinje takođe pokazuju porast hroničnih bolesti, naročito u zagađenim i urbanizovanim područjima.

Rijeke i jezera sa industrijskim hemikalijama postali su područja gdje beluga kitovi, ribe i ptice bilježe visoke stope obolijevanja jetre, bubrega i srca.

Klimatske promjene i degradacija staništa dodatno povećavaju stres kod divljih životinja, slabljenje imuniteta i čine ih podložnijim hroničnim bolestima.

Ovo ukazuje na direktnu povezanost ljudskih aktivnosti i zdravlja životinja, a posredno i zdravlja ljudi.

Genetika, životne okolnosti i ekologija

Rast hroničnih bolesti kod životinja rezultat je kombinacije genetskih predispozicija, načina života i uticaja životne sredine.

Određene rase pasa i mačaka selektovane iz estetskih ili proizvodnih razloga imaju veći rizik od dijabetesa, srčanih oboljenja i problema sa zglobovima.

Loša ishrana, manjak kretanja i stres dodatno pogoršavaju stanje, dok klimatske promjene, zagađenje i uništavanje prirodnih staništa čine divlje životinje podložnijim bolestima.

Globalno, procjenjuje se da 60 do 70 procenata bolesti koje pogađaju ljude ima veze sa životinjama ili promjenama u ekosistemima, što jasno pokazuje međusobnu povezanost zdravlja svih živih bića.

Zašto je ovo važno za ljude

Ako zagađenje, klimatske promjene i loši životni uslovi utiču na životinje, efekti se posredno mogu vratiti i na ljude kroz kontaminiranu hranu, vodu i poremećaje u ekosistemu.

Veterinarska medicina, ekologija i javno zdravlje ne mogu više djelovati odvojeno.

"One Health" pristup, koji povezuje ljudsko zdravlje, zdravlje životinja i ekosisteme, postaje ključan u praćenju i prevenciji hroničnih bolesti.

Pravilna ishrana, fizička aktivnost i kvalitetni uslovi života za domaće životinje, preventivni nadzor u stočarstvu i zaštita prirodnih staništa za divlje životinje predstavljaju neophodne korake za očuvanje zdravlja cijelog ekosistema.

Povezanost svih živih bića

Ova istraživanja pokazuju da životinje više ne možemo posmatrati kao izolovane entitete.

Ljudi oblikuju ekosisteme svojim navikama, industrijskim aktivnostima i politikama i time direktno utiču na zdravlje svih bića oko sebe.

Bolesna mačka, krava ili zagađena rijeka sa oboljelim ribama nisu samo problemi tih životinja. Oni su simptomi globalne krize zdravlja koja povezuje ljude, životinje i planetu.

Promjena navika, bolja regulativa, očuvanje prirodnih staništa i odgovorno ponašanje prema životinjama i prirodi ključni su koraci ka zdravijoj budućnosti, prenosi RTS.