Pored moštiju Svete Petke u grad Jašu u Rumuniji vjernici čitaju molitve za zdravlje i ljudi ozdrave, što je dobro jer su pravoslavni hramovi, posebno manastiri mjesto okrepljenja i iscjeljenja za one koji dolaze sa vjerom, rekao je Srni iguman manastira Časnog Krsta u Suvom Polju kod Bijeljine Nikolaj.

- Velika srpska svetiteljka Sveta Petka, koju danas slavimo i svi naši sveti nas uče jednom - da živimo po Jevanđelju, a na nama je da taj nauk slijedimo, da idemo na liturgije i osnažimo svoju vjeru - istakao je iguman Nikolaj.

On je naveo da u crkvi kažu da je Sveta Petka "`ženski praznik" i da to nije za pohvalu.

- Treba da idu i muškarci da se Bogu molimo svi i od njega tražimo radost, napredak svake vrste - dodao je iguman Nikolaj, naglašavajući da je liturgija jako bitna u životu svakog hrišćanina, pogotovo onih pravoslavnih.

Iguman Nikolaj je podsjetio da je Sveta Petka u dijelovima Turske koji su nekad pripadali Jermenima i Kurdima propovijedala vjeru, hrišćanstvo, pravoslavlje, Hrista, "zapravo sve ono što su propovijedali svi svetitelji, kao što i danas svaki vladika, patrijarh, svi propovijedaju Hrista".

Iguman Nikolaj je podsjetio da su mošti Svete Petke, koja je uzor jevanđeljskog življenja jedno vrijeme po upokojenju bile na Kalemegdanu u crkvici koja nosi njeno ime.

- U vrijeme Otomanske imperije mošti su nošene da ne bi pale u ruke tuđina. Kaluđeri su bježali sa moštima, išli su na razna mjesta, tako da je ona danas dospjela u grad Jašu u Rumuniju i tamo su Rumuni uzeli napravili poklonište Svetoj Petki i čitaju akatiste, čitaju molitve za zdravlje kod njenih moštiju i ljudi ozdravljuju - naveo je iguman Nikolaj.

On je naglasio da je to dobro i ispravno i da su pravoslavni hramovi, posebno manastiri mjesto okrepljenja i iscjeljenja za one koji dolaze sa vjerom.

- Kada dođe čovjek u manastir, zatraži pomoć i kada sa monasima razgovara o tom šta ga muči i kada spozna da je to prosto jedno malo manje ili malo veće iskušenje čovjek ode sretan, zdrav iz manastira i ogroman pomak ima - rekao je iguman Nikolaj.

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život.

Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izliječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć isceljenja.

Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.