Internet trgovina u BiH širi se ubrzanim tempom. Povećava se broj domaćih veb-šopova, a povećano je i korišćenje kartičnog plaćanja. Ukupan broj kartičnih transakcija prošle godine dostigao je 186 miliona, dok internet plaćanje čini približno četiri odsto ukupnog kartičnog prometa.
Uprava za indirektno oporezivanje raspolaže sa podacima o ocarinjenoj robi koju su građani BiH naručivali iz inostranstva.
– Za 9 mjeseci vrijednost ocarinjene robe u poštanskom prometu pri carinskim referatima u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu iznosila je oko 2,9 miliona KM – rekla je Darjana Maglov, portparol Uprave za indirektno oporezivanje.
Pandemija korona virusa bila je prekretnica za razvoj onlajn trgovine, poručuje struka. Broj pošiljki danas je veći za više od 50% u odnosu na 2020. godinu.
– Bilježili produktivnost od nekih 20% kurira u tom vremenu što je bilo značajno i izuzetno važno da to ostvarimo. Takođe smo otvorili i mogućnost dostave na našim lokacijama, a što je najbitnije uveli smo u naš sistem samouslužne paketomate – rekao je Nenad Šehovac, direktor sektora transporta i logistike u ”Euroekspresu”.
Onlajn kupovina je mač sa dvije oštrice, smatraju iz prijedorskog Udruženja potrošača.
– I mi smo imali žalbe potrošača da su dobijali proizvode potpuno druge nego one koje su naručili, poderane cipele i slično gdje onda kada žele da reklamiraju samo ih blokiraju i onda se već tu mora da angažuju i policijski organi – rekao je Zoran Petruš, koordinator za zaštitu potrošača u Udruženju građana DON.
U Ministarstvu trgovine i turizma posebnu pažnju posvetili su sektoru onlajn i elektronske trgovine.
– Sve veći broj građana Republike Srpske se odlučuje na ovaj vid kupovine i želimo da kroz ovaj zakon dodatno zaštitimo naše građane – rekao je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske.
Istraživanja Republičkog zavoda za statistiku iz ove godine o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima pokazuju da je 54,2% lica je naručivalo ili kupovalo robe i usluge onlajn.
Kada je riječ o preduzećima koja su realizovala veb-prodaju u toku 2024. godine najveći udio njih 58,7% manje od jedne četvrtine prometa ostvaruje putem veb prodaje.
Kupci roba i usluga putem interneta najviše kupuju odjeću, obuću ili dodatke u vidu torbi, nakita, namještaj, opremu za kuću ili proizvode za baštu, te sportsku opremu, piše ATV.