Grupa rekreativaca i planinara ušla je nedavno u neistraženu pećinu u podnožju krečnjačke grede Žuljanske stijene, između sokolačkih sela Bukovik i Žulj, iz koje izvire voda i nakon veoma uskog ulaza i nešto šireg kanala, našla se u pećinskoj dvorani dugačkoj oko 150 metara.

Radojica Stojanović, jedan iz te grupe zaljubljenika u prirodu, navodi za Srnu da se na ovaj "neizvjestan korak" odlučio nakon što mu je kolega iz sokolačkog Šumskog gazdinstva "Romanija" rekao da u njegovom zavičaju postoji ta neobična pećina ukliještena u velike stijene iznad Žulja, koje se u selu i nazivaju Žuljanske stijene.

- Stalno me kopkalo negdje u duši da saznam šta se krije u pećini, za koju se samo pretpostavljalo da ima dugi kanal iz koga izvire jak mlaz vode, po čemu su ga mještani nazvali Vrelo - navodi Stojanović.

On kaže da je iskoristio lijepo vrijeme u pokušaju da to otkrije, u čemu su mu se pridružili iskusni planinari komšija Mladen Likić i njegov sin, te iskusni sokolački planinar Velimir Ninković.

On navodi da su na oko 400 metara od sela Žulj uspjeli da savladaju ulaz između dvije velike stijene.

- Kada smo savladali veoma tijesan prolaz u pećinu, provlačeći se između dvije velike stijene, pred nama se pod svjetlosti baterijskih lampi ukazala dvorana sa tvrdom podlogom koja podsjeća na gradsku, čija je širina tolika da može proći auto. Po njoj teče plitka voda - priča Stojanović.

On ističe da su posjetioci ove neobične pećinske ljepotice prošetali pećinskom dvoranom dugačkom oko 150 metara, ali da su odustali uvidjevši da u produžetku korito rijeke ili pećinskog jezera postaje sve dublje.

Foto: srna.rs

Stojanović kaže da su tad odlučili da neki drugi put ponovo uđu u ovu pećinu bolje opremljeni "za novo istraživanje čarobnog prostora sa dosta svježeg vazduha", te potokom po kamenom dnu i mjestimičnim pećinskim ukrasima na svodu.

- Naše istraživanje ove pećine biće nastavljeno ako budemo uspjeli unijeti čamac na naduvavanje kako bi mogli ići u dublji dio vode koji je možda i veličine jezera - planira Stojanović, uvjeren da bi ova pećina mogla postati i turistička atrakcija i da je zato treba dobro istražiti.

Prema njegovim riječima, mještani vodotok iz pećine nazivaju Rijeka, a sam izvor je poznat kao Vrelo, čiju vodu nikada nisu koristili za piće. Razlog za to mlađim generacijama nije poznat.

Radojica Stojanović podsjeća da se iznad ove pećine sa izvorom, takođe u visokim Žuljanskim stijenama, krije jedna manja suva pećina, u čijoj blizini se nalazi izvor vode za piće na kojem je bila česma sa malim drvenim koritom, ali je vrijeme učinilo svoje, pa je od toga ostao samo mali izvor iz kamena.

Voda sa oba izvora, kako je Stojanović čuo od mještana, nastavlja tok kroz atar sela Žulj i zajedno sa jačim izvorom Petnik čini rječicu Razmjenu, čija voda se u krajnjem toku pridružuje najvećoj rijeci na sokolačkom području Bioštici.

Foto: srna.rs

Zanimljivo je da se na udaljenosti od oko dva kilometra od neistražene pećine kod Žulja nalazi već poznata pećina u selu Kadića Brdo, na lokalitetu Podlipe.

Ona je nastala na sličnom terenu potkapinskog oblika i poznata je po crtežu na stijeni za koji istraživači tvrde da potiče iz paleolita.

Sela Bukovik i Žulj udaljena su od Sokoca vazdušnom linijom osam do devet kilometara.

Piše: Dobrila Abazović