Izložba "Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine", autora mr. sci. Aleksandre Pijuk Pejčić, višeg arhiviste Historijskog arhiva Sarajevo, otvorena je juče u prostoru Muzeja Sarajevo 1878-1918.

Izložba je otvorena povodom Međunarodnog dana arhiva, koji se obilježava 9. juna i 110 godina od Sarajevskog atentat, i prati dešavanja od atentata do proglašenja Prijekog suda za područje gradske opštine Sarajevo i kotara sarajevskog 29. juna 1914. godine.

Pripremljena je na osnovu primarnih istorijskih izvora i fotografija koje se čuvaju u Historijskom arhivu Sarajeva, kao i novinskih članaka.

Pijuk Pejčić je navela da je cilj ove izložbe da predstavi činjenice o neredima i njihovim posljedicama neposredno nakon jednog od najznačajnijih događaja u istoriji Sarajeva.

Ona dodaje da će odabrani dokumenti, fotografije snimljene na ulicama Sarajeva i članci iz časopisa posjetioce upoznati sa nasiljem demonstranata koje je bilo usmjereno prema imućnom srpskom građanstvu.

Njena namjera je da se podstakne dalji istraživački rad na obimnim primarnim izvorima i osvijetle manje poznati detalji Sarajevskog atentata, a sve u cilju utvrđivanja objektivne istine.

Izložba će biti otvorena do 13. juna.

Foto: katera.news

Atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju izvršen je u nedjelju u 11 časova, 28. juna 1914. godine u Sarajevu. Istog dana, u poslijepodnevnim časovima, kao odgovor na atentat, organizovane su antisrpske demonstracije koje su imale rušilački karakter. Privatna imovina sarajevskih Srba i imovina sarajevskih ustanova bila je izložena demoliranju i pljačkanju. Na dan atentata, stotine demonstranata prvo je napalo hotel Evropu, mjesto okupljanja srpske političke, kulturne i ekonomske elite, vlasništvo Grigorija Jeftanovića, najuglednijeg i najbogatijeg sarajevskog Srbina.

Bez intervencije vlasti, uz Proglas Gradskog poglavarstva u kom se građanstvo pozivalo da "počisti sarajevsko stanovništvo", demontracije su postale masovnije, a demoliranje intenzivnije.