Pronatalitetne mjere koje imaju kratkoročne efekte neće opredijeliti majke da više rađaju, zbog čega će, ako se u skorije vrijeme nešto ne promijeni, negativan prirodni priraštaj i dalje ostati problem broj jedan u Srpskoj.

A da je situacija u ovom pogledu više nego alarmantna svjedoči podatak da je, u proteklih deceniju i po, RS, u prosjeku svake godine imala 200 živorođene djece manje, dok je broj umrlih konstantno u porastu.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je lani u Srpskoj rođeno 9.568, a godinu prije 9.339 beba. U ovom periodu broj umrlih je sa 14.633 povećan na 14.763.

Kada se u obzir uzme period od 2002. do 2018. godine, RS je na razlici između broja umrlih i rođenih izgubila preko 61.000 ljudi.

Oni koji su napustili zemlju i otišli u inostranstvo više se neće vratiti u Republiku Srpsku. I tu bitku je država izgubila, ali treba se uhvatiti u koštac s problemima i preduzeti korake koji će građane odvratiti od odlaska, te podstaći da se rađa više djece.

Da bi ovaj negativni trend barem bio zaustavljen Srpskoj su neophodne pronatalitetne mjere koje bi roditeljima dale sigurnost da će njihove porodice imati od čega da žive, a djeca da se školuju, poručuju iz Udruženja četvoro i više dece RS „Četiri plus“.

Jovan Radovanović, predsjednik ovog udruženja, najvećim problemom smatra cenzus na dječji dodatak.

– Umjesto što ovaj dodatak uslovljavaju primanjima, pravo na njega treba da ima svako dijete, te da on iznosi minimalno 100 KM. To bi bila velika sigurnost za roditelje, jer par stotina maraka mjesečno, u zavisnosti od broja djece, nije malo. Kad nas prvo dijete nema pravo na dodatak, a kad drugo, treće i četvrto napune 15 godina nijedno poslije njih nema pravo na dječji dodatak, što je van svake pameti – naglašava Radovanović.

Jednom od dugoročnijih mjera koja bi pospješila natalitet u RS smatra i obezbjeđenje posla za roditelje koji imaju više djece, a koji su i dalje radno sposobni.

– U slučaju da su majke sa više djece dugo na birou, treba im dati penziju, što se mora omogućiti i majkama koje imaju 15 ili 20 godina radnog staža, a koje su navršile 55 godina života. Tim ljudima, jednostavno, treba neka sigurnost da će na duži period imati kakva-takva primanja – ističe Radovanović.

U ovom udruženju objašnjavaju da bi, kad je riječ o višečlanim porodicama, na lokalnom nivou trebalo obezbijediti besplatne vrtiće, besplatne mjesečne karte za učenike, stipednije za đake i studente, da opštine pomognu nastavak školovanja majkama koje su, zbog djece, bile prinuđene da napuste fakultete.

– Zadatak države bi bio dječji dodatak za svako dijete i penzionisanje majki koje imaju troje, četvoro ili više djece. Takođe, neophodna nam je nulta stopa PDV-a na dječju hranu i opremu, jer je riječ o zaista skupim proizvodima, ali još ni na pomolu nije nešto slično. Tražimo i umanjenje režijskih troškova po svakom članu porodice, a zauzvrat dobijamo poskupljenje struje?! Sve ovo nije dovoljno da se ljudi osjećaju sigurno i da se odlučuju na proširenje porodica – poručuje Radovanović.

Podsjetimo, izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti RS, koje će na snagu stupiti sljedeće godine, predviđeno je ostvarivanje materinskog dodatka za sve nezaposlene porodilje, bez uslova da je majka nezaposlena 6 mjeseci prije rođenja djeteta.

Takođe, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nedavno je, u pravcu podizanja nataliteta, najavio besplatno predškolsko obrazovanje za svu djecu u RS, zatim otpisivanje dijela datih kredita mladim bračnim parovima koji dobiju djecu, te uvođenje raznih novčanih podsticaja za mlade ljude do 35 godina.

Analiza i projekcije tržišta rada u RS 2019-2022, koju je uradila Unija udruženja poslodavaca RS u saradnji s Međunarodnom organizacijom rada, pokazala je da će Srpska do 2022. imati za oko 35.000 manje djece do 15 godina, prije svega zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracija. U ovom dokumentu navedeno je da je u RS, od 2006. do 2017, broj mladih do 15 godina pao za 100.000, ili skoro 49 odsto.

Svijest o značaju trudnica na nezavidnom nivou

Iz Fondacije „Djeca nam se rađala“ poručuju da je anketa koju su studenti banjalučkog Medicinskog fakulteta sproveli među djecom, tinejdžerima i mladim ljudima pokazala poražavajuće rezultate.

– Naime, na pitanje da li su, prilikom čekanja u nekom redu ili u autobusu, trudnici ili majci s malim djetetom spremni da ustupe svoje mjesto, od 100 anketiranih čak 70 odsto je priznalo da nisu spremni da to učine, odnosno da o tome ne razmišljaju?! Ovo je samo jedan dokaz da je u našem društvu nerazvijena svijest o značaju trudnica – kaže za Srpskainfo predsjednik Fondacije doktor Vlado Đajić.

Prema njegovim riječima, budućim majkama porodica, okolina, poslodavac, treba da pruže svaki vid pomoći i podrške.

– Te majke i  djeca koju će roditi budućnost su našeg društva i tako treba da se odnosimo prema njima. Po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, broj stanovnika RS je za deceniju smanjen za više od 40.000. Kada se tome dodaju gubici po osnovu emigracija, jasno je da se nalazimo u ozbiljnom demografskom problemu. Naš osnovni cilj je povećanje nataliteta, ali i vraćanje ugleda trudnici, porodilji, majci, čija finansijska nezavisnost i sigurnost mora biti među prioritetima – naglašava Đajić.