U Krivični zakonik Republike Srpske vraćen je član zakona koji omogućava da se izrečena kazna zatvora do jednu godinu može zamijeniti novčanom kaznom. Struka tvrdi da je u pitanju odredba koruptivnog karaktera. Ministar pravde prvobitno je bio protiv ovog člana, preko noći je promjenio mišljenje? Šta je po srijedi i kome odgovara otkup zatvorkse kazne?

U Republici Srpskoj od izdržavanje zatvorske kazne biće amnestirani svi oni koji imaju novca da plate da ne idu u zatvor, ako su osuđeni za krivična djela do godinu dana.

Mogućnost otkupa zatvorske kazne postojala je u Republici Srpskoj sve do 2017 godine. Tada je izbačena iz Krivičnog zakonika, jer je prema mišljenju struke bila koruptivnog karaktera.

- Ta odredba koja je omogućavala saradnju advokata tužilaštva i suda dovodila je do toga da se kazne zatvora štimaju -  kaže profesor Krivičnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu Ivanka Marković.

Sa štimanjem ili bez, oni koji budu osuđeni do godinu dana, ukoliko budu imali 18.250 maraka otkupiće slobodu.

- Bogati koji, ionako, rijetko dolaze pod udar krivičnog zakonodavstva oni će da otkupe kaznu zatvora, a siromašni će ako ne mogu da obavljaju rad u javnom interesu da idu u zatvor i da odsluže svoju kaznu zatvora - kaže profesorica Marković.

Alternativa izrečenoj kazni zatvora do jedne godine može da bude i kućni zatvor. Takvu vrstu kazne prema procjeni Suda mogu da odsluže trudnice, stara, iznemogla i teško bolesna lica.

Zamjena zatvorske za novčanu kaznu amandman je Ujedninjene Srpske.  Advokat i član te stranke Milan Petković kaže da kratkotrajne kazne ne vode resocijalizaciji, ali vode punjenju budžeta.

- Pokazalo se 2017. kada je isključena ta mogućnost nije doprinijelo smanjenju kriminaliteta ali je povećalo broj lica u zatvoru što je dodatno opterećenje za budžet RS -kaže Petković, koji je i potpredsjednik NS RS.

Ministarstvo pravde prvobitno nije prihvatilo inicijativu advokata da se otkup kazne zatvora do godinu dana vrati u naše zakonodavstvo. A onda je preko noći ministar promjenio mišljenje.

- Ja sam osjećao problem i opasnost da to zaista može dovesti do toga da stvorimo pravnu nejednakost. Međutim, argumenti koji su poslanički klubovi iznijeli a prije svega u pogledu usaglašavanja sa rješenjima i u BiH i u regionu je prevladao. Ministartsvo će pratiti sudsku praksu i analizirati i ukoliko se pojave devijacije naravno da ćemo reagovati - kaže za BN TV ministar pravde  RS Anton Kasipović.

Sve ovo dovodi i do ponavljanja postupka suđenja. A to onda dovodi i kršenja određenih načela.