Od našeg ponašanja zavisi da li ćemo da se zarazimo. Virus korona nema sezonski oblik, već je konstantno prisutan i moći će stalno da se prenosi, upozorili su domaći i svjetski stručnjaci.

- Iako je u Srbiji situacija znatno povoljnija u odnosu na prethodni period, odnosno brojevi počinju polako da se spuštaju, to nije znak da je prestala epidemija - rekao je za "RTS" epidemiolog Predrag Kon.

Epidemiolog Predrag Kon izjavio je da je u trenutnom toku epidemije u Srbiji znatno povoljnija situacija u odnosu na prethodni period jer je došlo do maksimuma broja zaraženih i do zaravnjenja, kao i da ti brojevi polako počinju da se spuštaju.

Prema njegovim riječima, sada je jasno da korona nije sezonski virus i da će neprekidno biti tu.

- U ovom trenutku kada se spuštamo treba znati da u trenutku kada se budemo spustili, to nije znak da je prestala epidemija. Sada je jasno da nema sezonskog oblika, već da je virus konstantno prisutan i konstantno može da se prenosi, i da to isključivo zavisi od našeg ponašanja - kazao je Kon.

Sa njim je saglasan i direktor Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji Marijan Ivanuša, koji je nedavno izjavio da je situacija sa virusom korona u svijetu veoma ozbiljna i da je pandemija intenzivnija nego ikada prije.

- Niti je puno blaži, niti je puno gori što je bio. Prenosi se s čovjeka na čovjeka. Naše ponašanje je ključno za to kako će se širiti taj virus. A mi znamo da se u okolini gdje ima 95 do 99 posto ljudi osjetljivih na taj virus može širiti eksplozivno, ako je prisutan u toj okolini - podvukao je Ivanuša.

On je ponovio da su mjere i naše ponašanje najbitniji u sprečavanju širenja virusa.

- Znamo da zdravstveni sistem kao takav ima određeni kapacitet i, ako prevaziđemo tu brojku, onda dolazimo na ivicu situacije koju smo vidjeli u nekim zemljama da zdravstveni sistem više nije bio u stanju da prima pacijente i da im opskrbu koja je bitna - podsetio je Ivanuša.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je i da se u poslednje vreme virus korona sve više širi među populacijom mlađom od 49 godina. Iako još nema konačnih naučnih dokaza, civilne i zdravstvene vlasti prijavljuju sve veći broj novih infekcija među mladima. U nekim državama dve petine slučajeva su oboljeli stari između 10 i 29 godina.

- U bilo kojem životnom dobu može doći do bolesti. Naravno, u prosjeku, mlađi imaju blaži oblik bolesti, ali ako ima veliki broj mlađih ljudi koji su oboleli od kovida, određeni broj njih će imati ozbiljan oblik bolesti. Dakle, ako nemaš sreće, a imaš 20 godina, možeš da umreš od kovida - upozorio je direktor Kancelarije SZO u Srbiji Marijan Ivanuša.