Iako farmaceuti upozoravaju da lijekovi iz kućnih apoteka kojima je istekao rok trajanja ne bi smjeli završiti u kanti za smeće, građani Srpske su u dilemi šta da rade s takvim medikamentima s obzirom da ne postoji sistemsko rješenje za odlaganje farmaceutskog otpada iz domaćinstava.

Razne tablete, sirupi, kapi, sprejevi koji pacijentima nakon nekog vremena nisu potrebni ili nisu više bezbjedni za upotrebu, mahom završavaju u kontejnerima jer za drugo rješenje građani ne znaju.

Predsjednica Farmaceutskog društva Republike Srpske Rada Amidžić priča za "Glas Srpske" da je prije 12 godina organizovana akcija prikupljanja farmaceutskog otpada iz kućnih apoteka s namjerom da se vidi koliko stanovništvo toga ima.

Dobijene informacije proslijeđene su nadležnim ustanovama i trebalo je da ih iskoriste za analizu, ali i da se pacijentima ukaže na potrebu odgovornijeg doziranja lijekova.

- To je bio pilot projekat 2010. godine, trajao je tri mjeseca i finansiralo ga je udruženje. Slične akcije više nismo inicirali jer nismo imali novca da snosimo troškove istih - rekla je Amidžićeva.

Ona je dodala da u Srpskoj trenutno ne postoji sistemsko rješenje za prikupljanje farmaceutskog otpada iz domaćinstava, te da nije definisano ni ko bi snosio troškove tog prikupljanja.

- To pitanje trebalo bi da bude predmet interesovanja Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, ali i ustanova koje brinu o ekologiji jer sav taj otpad završi u smeću. Najbolje rješenje jesu punktovi u apotekama, jer je Srpska veoma dobro pokrivena istima samo treba naći zakonsko rješenje da se to isfinansira s obzirom da je to posao koji zahtijeva angažman i vrijeme. Ne može se očekivati da apoteke to rade besplatno - ističe Amidžićeva.

Navodi da je jedini ispravan način za odlaganje farmaceutskog otpada kontrolisan način uništavanja jer ima najmanje štetnih efekata po životnu sredinu.

- Proizvođači, apoteke, zdravstvene ustanove koji imaju na lageru lijekove isteklog roka imaju obavezu da ih uništavaju na kontrolisan način, a isto pravilo trebalo bi da važi i za pacijente. Budući da sada nema mogućnosti za to, a da u kontejner ne treba nikako bacati lijekove ne znam šta bih savjetovala građanima. Lično, lijekove sa isteklim rokom čuvam u posebnoj kutiji, ne bacam. Čekam neka bolja vremena kada će ovo pitanje biti sistemski riješeno kako bi sav taj otpad mogla predati da se uništi na ispravan način - kazala je Amidžićeva.

Načelnica Službe za farmaciju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Mirjana Đermanović smatra da bi ponovo trebalo da bude pokrenuta inicijativa za prikupljanje farmaceutskog otpada iz kućnih apoteka.

- Lijekove koje pacijenti imaju od prethodno propisanih terapija nikako ne bi smjeli da piju kod naknadnih tegoba, jer ne mogu znati da li im baš ta doza treba, naročito antibiotike. Bilo bi dobro da se takvi lijekovi mogu odložiti na adekvatan način - kazala je Đermanovićeva.

Da građani u BiH neracionalno koriste lijekove pokazala je i najnovija studija Svjetske zdravstvene organizacije koja je pokazala da svaki treći pacijent pije antibiotike na svoju ruku.

Iako se antibiotici u apotekama u Srpskoj ne mogu kupiti bez recepta, inspekcijske kontrole pokazuju da pojedini i to pravilo krše.

- Farmaceutski inspektori su ove godine izvršili 360 kontrola apoteka a prilikom kontrole izdavanja antibiotika, nailazili su na nepravilnosti u smislu da je u apotekama zaticana određena količina antibiotika koja je nabavljena na crno. U jednoj kontroli ustanovljeno je da je farmaceut izdavao antibiotik bez recepta - rekli su u Inspektoratu Republike Srpske.

Spalionice

Rada Amidžić kaže da apoteke, zdravstvene ustanove i drugi koji generišu farmaceutski i opasni otpad plaćaju ovlaštenim operaterima u Srpskoj da isti prikupe i unište.

- Ta društva imaju odgovarajuće dozvole za transport i izvoz otpada u zemlje koje imaju spalionice namijenjene za uništavanje lijekova. U Srpskoj nemamo takve specijalne spalionice - rekla je ona.

Autor: Anita Janković Rečević