Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu Goran Masimović rekao je večeras na Palama na promoviciji novog izdanja knjige "Dnevnik ratnog hirurga" doktora Miodraga Lazića da ovo djelo ona uči mnogim istinama, a jedna od velikih istina je o herojskom i slobodarskom karakteru srpskoga naroda.

Maksimović je podsjetio da je doktor Lazić u ratnim godinama još od 1991. najprije u bolnici u Dvoru na Uni u Krajini, pa zatim od jeseni 1992. godine na sarajevskom ratištu u bolnici na Ilidži uradio više od 3.500 ratnih operacija i to najtežeg tipa.

- To su bili borci koji su doneseni sa fronta sa teškim ranama, na samrti, a on je sa svojim timom pravio čuda i nevjerovatne uspjehe i rezultate - izjavio je Maksimović novinarima nakon promocije knjige na Filozofskom fakultetu na Palama.

On je dodao da su operacije rađene u veoma teškim okolnostima, da je bolnica na Ilidži bila bila u okruženju snajpera sa muslimanske strane, zatim i da je bila izložena NATO bombardovanjima, prekidima struje i svim drugim nevoljama u ratnim godinama.

Prema njegovim riječima, dnevnik koji je doktor Lazić ostavio iza sebe jeste svjedočanstvo njegovih ratnih godina, velikog misionarskog zadatka koji je uradio za srpski narod.

Maksimović je podsjetio da je doktor Lazić znao reći da je napisao dnevnik zato što je imao potrebu da u noćnim časovima iz svoje duše iznese i oslobodi sve ono što se nakupilo tokom dana gledajući teške primjere ranjavanja, umiranja mladih ljudi.

- Zahavljujući tome nastala je knjiga `Dnevnik ratnog hirurga` koja nas uči mnogim istinama, a jedna od velikih istina je o herojskom i slobodovnom karakteru srpskoga naroda. Jedna od velikih istina je da u velikim geopolitičkim igrama, interesima velikih sila jedan narod mora biti uspravan, da se bori za svoja prava, jer ako se preda onda nema kraja poniženjima, uništavanju i to po čitavom narodu i njegovom identitetu - naveo je Maksimović.

Maksimović je istakao da je upravo zbog toga doktor Lazić ponosan na srpske borce, na srpski narod i da je na sarajevskom ratištu, koje je bilo jedno od najtežih ratišta u istoriji srpskog naroda ne samo ratova 90-tih godina, posvjedočio sva ta stradanja.

Prema njegovim riječima, u dnevniku je Lazić opisao završne dane i sedmice boravka u Republici Srpskoj kada su poslije Dejtonskog sporazuma, sarajevski Srbi morali da se isele, a doktor je tada sa tugom i bolom u sebi posmatrao kako se prenosi ne samo imovina, nego i grobovi predaka.

Maksimović je dodao da se tako i završava dnevnik nekom vrstom poruke "da nikada ne smijemo da zaboravimo tu vrstu stradanja", te da je doktor Lazić zadužio srpski narod višestruko i u miru i ratu.

On je naglasio da je ovaj ratni dnevnik, obnavljeno izdanje ratnog dnevnika koje se prvi put pojavio 1996. godine u izdanju Novinske agencije Republike Srpske SRNA, samo jedan kamenčić u mozaiku podsjećanja na ovu znamenitu dragocjenu ličnost.

Promocija je održana na Palama u okviru manifestacije "Dani Filozofskog fakulteta", a osim Maksimovića govorili su i izdavač Nenad Serafimović i docent Dejan Antić.

Doktor Miodrag Lazić je tokom devedesetih godina prošlog vijeka bio ratni hirurg dobrovoljac u Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj. Kao hirurg učestvovao je u proboju koridora 1992. godine, bio je dobrovoljac u ranoj bolnici "Koran" na Palama i jedan od osnivača bolnice "Žica" u Blažuju, na prvoj liniji fronta u Sarajevu.

Hirurg Lazić /65/ preminuo je 14. aprila 2020. godine u Nišu od posljedica virusa korona, a sahranjen 18. aprila na niškom Novom groblju.