Manastir Žitomislić kod Mostara obilježio je danas krsnu slavu Blagovijesti, a Njegovo preosveštenstvo episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo istakao je u besjedi da je ovaj praznik suština svake dobre vijesti.

Episkop Kirilo, administrator zagrebačko-ljubljanski, rekao je da je Isus Hristos izvor života, a Majka Božija primjer na koji svi treba da se ugledaju.

- Presveta Bogorodica svojim smirenjem, slušanjem riječi Božije, svojim podvigom i strahom pred riječju Božijom, jeste granica svjetova, ali granica koja ne razdvaja nego spaja svjetove - naveo je vladika.

Episkop Kirilo je istakao da je uvijek lijepo doći u manastir Žitomislić, koji svojim krstonosnim putem i silom vaskrsenja pokazuje da Bog prebiva ovdje.

Iguman Danilo zahvalio je svima koji su danas bili u Žitomisliću, podsjetivši da Blagovijesti najavljuju događaj spasenja i da je to praznik kada je arhanđeo Gavrilo javio Bogorodici radosnu vijest da će roditi Sina Božijeg.

On je istakao da su Blagovijesti u Žitomisliću veliki tradicionalni sabor koji okuplja vjernike iz cijele Hercegovine, dodajući da ove godine proslavljaju i 20 godina od obnove i osveštanja manastira.

Podsjetio je da je 1848. godine u Žitomisliću osnovana prva škola za opismenjavanje srpske djece i prva bogoslovska škola koja je nakon mjesec dana prenesena u Sarajevo.

- Kaluđeri žitomislićki su kroz vijekove bili svjesni sebe i dostojanstveno čuvali identitet - istakao je iguman Danilo i ukazao da mnogo toga nije sačuvano zbog burne istorije ovoga mjesta, ali da Muzej Žitomislić sa vrijednom zbirkom svjedoči vjekovnoj borbi na ovim prostorima.

Prema njegovim riječima, ovaj manastir je svjedok stradanja i vaskrsenja srpskog naroda, jer je bio do temelja porušen i iz stradanja je iznikao ljepši i bolji zahvaljujući svima, posebno ljudima koji tu žive.

Na Svetoj arhijereskoj liturgiji pojali su učenici Bogoslovije "Sveta tri Jerarha" iz manastira Krka koji su potom upriličili svečanu akademiju.

Ove godine na slavi manastira Žitomislić bio je prisutan veliki broj vjernika i zvaničnika, među kojima načelnici opština Nevesinje i Istočni Mostar Milenko Avdalović i Božo Sjeran, načelnik Gacka Vukota Govedarica i načelnik Bileće Miodrag Parežanin.

Prisutni su bili i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ilija Tamindžija, direktor Sekretarijata za vjere Republike Srpske Dragan Davidović, pomoćnik direktora Instituta "Dr Miroslav Zotović" Snježana Novaković Bursać, te predstavnici Kancelarije Vlade Republike Srpske u Mostaru i Oružanih snaga BiH.

Manastir Žitomislić jedan je od najznačajnijih manastira, ne samo u Hercegovini, već i u cijeloj BiH, po svojoj bogatoj istoriji i uticaju na kulturu koji je imao kroz istoriju do danas.

Oduvijek je bio duhovni i kulturni centar Srba u dolini Neretve, a njegova istorija je istorija svakog čovjeka sa ovih prostora.

Sagrađen je 1566. godine, iste godine kada i Stari most u Mostaru. Zadužbina je porodice Miloradović, koja je 1566. godine od nevesinjskog kadije dobila dozvolu za obnavljanje manastira, što ukazuje da je na tom mjestu i ranije postojao hram.

Porušen je do temelja 1992. godine, a njegova obnova počela je 2002. i završena 2005. godine, kada ga je osveštao blaženopočivši patrijarh srpski Pavle, kao prvu pravoslavnu bogomolju koja je obnovljena u dolini Neretve nakon posljednjeg rata.

U okviru manastira, 2019. godine, otvoren je i muzej, koji posjeduje značajnu zbirku umjetnika, rukopisnih knjiga od 14. do 16. vijeka i ikona koje su najstarije i datiraju iz 16. vijeka, te mnoge druge umjetnine.

Manastir, osim na Blagovijesti, mjesto je sabora pravoslavnih Hercegovine i na praznik Svetih sveštenomučenika žitomislićkih 26. juna.

Nalazi se na pola puta između Mostara i Čapljine u istoimenom mjestu. Jedan je od najstarijih i najznačajnijih pravoslavnih manastira u BiH i proglašen je za nacionalni spomenik.

Manastir je ponovo duhovni stub Srba u dolini Neretve i omiljeno mjesto brojnih hodočasnika i turista.