Dok globalna neizvjesnost i rast cijena sirovina dijelu metalske industrije Srpske smanjuju obim posla, primjeri uspješnih domaćih preduzeća pokazuju da se kroz saradnju sa dugogodišnjim evropskim kupcima i otvaranje novih pogona i u kriznim vremenima može ostvariti pozitivan rezultat.

Sekretar granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boško Borojević istakao je za "Glas" da poslovanje nije isto kod svih, jer mnogo toga zavisi od tržišta na koja izvoze.

- Poslovanje je ove godine prilično izazovno i bilježi se pad. S obzirom na to da je veliki broj naših privrednih društava orijentisan na tržište EU, svako usporavanje industrijske aktivnosti tamo osjeti se i kod nas - rekao je Borojević.

Prema njegovim riječima, slabija potražnja, posebno u automobilskoj i prerađivačkoj industriji, visoki troškovi energije i jaka konkurencija utiču na broj narudžbi i obim proizvodnje. Proizvođači se suočavaju i sa pritiskom konkurencije iz zemalja koje imaju niže troškove proizvodnje.

- Metalski sektor i dalje ima veliki značaj za domaću privredu i izvoz, ali privredna društva trenutno posluju u dosta neizvjesnom okruženju - naveo je Borojević.

Jedan od najvećih problema je nedostatak stručne radne snage, prije svega zavarivača, CNC operatera, bravara i alatničara, zbog čega bi trebalo dodatno ulagati u praktičnu nastavu, stipendiranje deficitarnih zanimanja i programe prekvalifikacije.

- Drugi veliki problem su rast troškova poslovanja, prije svega cijene sirovina, repromaterijala, naftnih derivata i transporta, čime se direktno smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača, posebno onih koji posluju na stranim tržištima i ne mogu lako povećavati cijene svojih proizvoda - rekao je Borojević, dodajući da resorno ministarstvo pruža podršku kroz podsticaje za modernizaciju proizvodnje, koju bi trebalo dodatno jačati.

Ipak, da uslovi poslovanja ne pogađaju sve kompanije jednako pokazuje primjer derventskog "Metalca MBM", gdje ove godine ne bilježe značajnija odstupanja, a potražnja je u posljednjem periodu čak povećana. Direktor te kompanije Maja Popović kaže da rade za vodeće građevinske industrije Evrope i da trenutno nemaju značajnijih problema.

- Čak u septembru bilježimo značajnu potražnju i kao da se nešto dodatno dešava na kraju naše redovne sezone - kazala je Popovićeva.

Kompanija je nedavno otvorila poslovni objekat, u koji će biti smještena nova linija za hladno oblikovanje profila, dok je u toku nabavka mašine za čiju kupovinu su konkurisali kod resornog ministarstva.

- Na osnovu te mašine postići ćemo veći stepen konkurentnosti i ubrzati proizvodnju, tako da nam je to veoma bitan momenat. Ove godine nam je poslovanje dinamično, ali u pozitivnom smislu - istakla je Popovićeva.

Prema njenim riječima, 99 odsto proizvodnje plasiraju u zemlje Evropske unije, najviše u Njemačku i Austriju, a sa dugogodišnjim kupcima razvili su i nove proizvode koji će proizvoditi u velikim serijama.

- Ove godine smo za postojeće kupce dizajnirali nove proizvode koji će ići u velikim serijskim godišnjim količinama. Sa današnjim danom sve ide planiranim, uzlaznim tokom - rekla je Popovićeva.

S druge strane, čelinački "Vineks" ove godine bilježi nešto slabiji obim posla, a direktor Dalibor Džombić kaže da je najveći problem rast cijena repromaterijala i nemogućnost nabavke svih potrebnih sirovina na domaćem tržištu.

- Čelik, aluminijum i sirova plastika su poskupjeli, pa smo za sada nešto podigli cijene naših proizvoda, koliko možemo, ali ne u potpunosti - rekao je Džombić.

Materijal uglavnom nabavljaju iz Srbije i Slovenije, dok kompanija posluje na domaćem i inostranom tržištu, a proizvodi su namijenjeni različitim industrijama, od elektroprivrede i auto-industrije do automatizacije i linearnih pogona. U narednih godinu dana ne planiraju širenje, već će pratiti kretanja na tržištu i koristiti postojeće kapacitete.

ELEKTRANA

Maja Popović je naglasila da kompanija ulaže i u zelenu energiju i digitalizaciju, te da njihova solarna elektrana pokriva više od 85 odsto dnevnih potreba za električnom energijom.

- U procesu smo nabavke određene digitalne opreme koja će pratiti mjerne instrumente i proizvodnju, tako da je kod nas mnogo toga već riješeno ili planirano za dalje - rekla je Popovićeva.