Ruski i svjetski književni klasik Mihail Afanasijevič Bulgakov, autor romana "Majstor i Margarita" i "Bijela garda", rođen je na današnji dan 1891. godine.
Bulgakov je, po profesiji, bio ljekar, a kao pisac je, zbog nepristajanja da se dodvorava vlastima i služi propagandi, decenijama bio u nemilosti sovjetskih vlasti.
Žustro je napadan i poslije smrti /1940/, a njegovo djelo potiskivano i prećutkivano.
Zbog romana koji govori o građanskom ratu "Bijela garda", kasnije dramatizovanog pod nazivom "Dani Turbina", bio je meta napada samog Staljina.
Sličan gnjev izazvao je književnim remek-djelom "Majstor i Margarita", koje je štampano tek 1966. godine.
Borba za ličnost i stvaralačka prava čovjeka, oštro suprotstavljena ideologiji kolektivizma, karakteristična je i za drame u kojima tu temu Bulgakov ispituje na materijalu građanskog rata i sumorne sovjetske svakodnevice.
Njegov fantastični realizam, filozofija života i umjetnosti imali su izuzetno snažan efekat u svjetskim razmjerama i znatno su uticali na sovjetsku literaturu u drugoj polovini 20. vijeka.
Među ostalim djelima Bulgakova su pripovijetke: "Bilješke mladog ljekara", "Đavolijada", "Kobna jaja", "Pseće srce", "Pozorišni roman" /nedovršen/, te drame - "Život gospodina De Molijera", "Bjekstvo", "Zojkin stan", "Purpurno ostrvo", "Adam i Eva", "Blaženstvo", "Ivan Vasiljevič", "Bratstvo licemjera", "Posljednji dani" i "Batum".
Bulgakov je napisao scenarije za "Revizora" i "Mrtve duše", te dramatizacije "Mrtvih duša" i "Rata i mira".
