Zagađenje vazduha postaje sve izraženiji problem koji direktno utiče na zdravlje građana i kvalitet života, posebno tokom zimskih mjeseci. Gust smog, smanjena vidljivost i neprijatan miris u vazduhu za mnoge su postali svakodnevica, dok mjerenja pokazuju povećane koncentracije štetnih čestica i gasova iznad dozvoljenih vrijednosti.

Borba protiv zagađenja vazduha zahtijeva zajednički angažman institucija, privrede i građana jer je pravo na čist vazduh osnovno pravo svakog čovjeka.

S tim se slaže i Marijana Muharemović, rukovodilac laboratorije za ispitivanje građevinskog materijala Radis instituta.

Laboratorija za ispitivanje građevinskog materijala, betona, asfalta akreditovana je kod Instituta za akreditovanje Bosne i Hercegovine i posjeduje sertifikat BAS EN ISO/IEC17025:2018 za ispitne laboratorije.

Institut za akreditovanje BiH – BATA potpisnik je Multilateralnog sporazuma s Evropskom akreditacijom (EA MLA), a akreditacija je zvanično priznanje da je laboratorija za ispitivanje materijala Radis instituta kompetentna da sprovodi aktivnosti ocjenjivanja usklađenosti u skladu sa međunarodno prihvaćenim pravilima.

Iako je Radis prije svega prepoznat kao građevinska firma, osnivanjem Instituta napravljen je značajan iskorak ka sistemskom i stručnom pristupu pitanjima bezbjednosti i zaštite životne sredine.

Krajem 2022. i početkom 2023. godine ovaj institut je dodatno proširio svoje kapacitete nabavkom savremene opreme za ispitivanje kvaliteta vazduha.

- Oprema za monitoring vazduha koju koristimo je najnovije generacije, renomiranog japanskog proizvođača. Međutim, sama nabavka opreme nije bila dovoljna. Proces akreditacije trajao je gotovo godinu dana i podrazumijevao je niz procedura, uključujući međulaboratorijska poređenja sa akreditovanim laboratorijama iz regiona – Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Upoređivanjem rezultata potvrđena je preciznost mjerenja, čime su stvoreni uslovi za dobijanje zvanične akreditacije – rekla je Muharemovićeva.

Ova laboratorija funkcioniše kao pokretna jedinica, smještena u vozilu, i posjeduje senzore koji mjere različite parametre, poput ugljen-monoksida, oksida azota, kao i čestica prašine, kao što su PM2.5 i PM10.

- Naša oprema bilježi sve te podatke i oni su dostupni u realnom vremenu, što omogućava stalni uvid u trenutnu situaciju i praćenje promjena u kvalitetu vazduha – rekla je sagovornica Katere.

Foto: katera.news

Prema njenim riječima, za uočavanje problema često nije potrebna posebna stručnost – dovoljno je izaći napolje i osjetiti koliko je u pojedinim periodima teško disati.

Najveći uzrok zagađenja, prema njenim procjenama, predstavljaju individualna ložišta.

- Građani često nisu dovoljno svjesni uticaja ovakvog načina grijanja na kvalitet vazduha, dok dodatni pritisak stvaraju i saobraćaj i velika gustina vozila. Situaciju dodatno komplikuje geografski položaj gradova Sarajeva i Istočnom Sarajeva koji se nalazi u kotlini, što otežava prirodnu cirkulaciju vazduha – istakla je ona.

Na pitanje postoji li način za rješavanje ovog probema, Muharemovićeva navodi da je jedno od mogućih rješenja subvencija za prelazak na ekološki prihvatljivije izvore energije, poput peleta ili prirodnog gasa.

- Za mnoge građane takva ulaganja predstavljaju veliki finansijski teret, a subvencije za zamjenu ložišta svakako mogu pomoći – rekla je ona.

Pored toga, istakla je, potrebno je unaprijediti javni gradski prevoz, a veća dostupnost i učestalost linija, naročito u udaljenijim naseljima, kao i povoljne ili besplatne karte u periodima pojačanog zagađenja, mogli bi smanjiti oslanjanje na privatne automobile i time doprinijeti smanjenju emisija.

- Važnu ulogu imaju i lokalne zajednice, prije svega kroz strožu primjenu zakona i redovne inspekcijske kontrole. U suštini, sve se svodi na precizno mjerenje i poštovanje propisa. Ako su koncentracije zagađivača u okviru zakonom predviđenih granica, onda je sve u redu, ali ako dođe do prekoračenja, potrebno je preduzeti odgovarajuće mjere. To može uključivati zamjenu goriva, instalaciju filtera ili druge ekološke prakse. Bez adekvatne kontrole, teško je postići željene rezultate. Dakle, sve se svodi na sistematski pristup i dosljednost u primjeni propisa - istakla je naša sagovornica.

Foto: Ustupljena fotografija

Rukovodilac laboratorije za ispitivanje građevinskog materijala dodaje da saradnja s Gradskom upravom i organizovanje sastanaka svakako može doprinijeti boljem rješenju i podizanju svijesti o važnosti ekologije.

Muharemovićeva smatra da je važno i da se urbani razvoj pažljivo planira, kako bi se poboljšala prohodnost vazduha.

- Takođe, treba voditi računa o tome kako se grade i raspoređuju zgrade, jer visoki objekti mogu otežati cirkulaciju vazduha – rekla je ona.

Na kraju, zaključuje, što više uključimo zajednicu i razmislimo o dugoročnim rješenjima, to ćemo imati bolje rezultate.

- Zaista je važno da se kontinuirano radi na rješenjima. S vremenom, uz veću svijest i bolje strategije, stvari mogu da se poboljšaju. Iako možda trenutno nije idealno, svaki korak vodi ka napretku – zaključila je ona.