Danas je četvrtak, 1. april, 91. dan 2021. Do kraja godine ima 274 dana.
1572. - Holanđani počeli rat za nezavisnost od Španije.
1697. - Rođen francuski pisac opat Prevo, poznat po romanu "Manon Lesko", prema kojem su Žil Masne i Đakomo Pučini napisali opere.
1791. - Pod optužbom da je paktirao sa dvorom ubijen francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža. Doprinio je pobjedi Ustavotvorne skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. Njegov cilj bila je liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Djela: "Esej o despotizmu", "O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim".
1809. - Rođen ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze. Romantično-folklornim pripovijetkama osvojio je čitaoce i književnu kritiku, poslije čega je pisao oporije, ali životnije. Romanom "Taras Buljba" je, ponesen etičkim vrlinama i borbom kozačkih predaka protiv poljskih i turskih osvajača, iskazao divljenje za njihovu neuporedivu hrabrost, odanost Rusiji i pravoslavlju i žeđ za slobodom. U zbirkama pripovijedaka "Večeri na salašu kraj Dikanjke", "Mirgorod", "Petrogradske priče", "Arabeske", poemi "Mrtve duše", komedijama "Revizor" i "Ženidba", oživio je ogromnu pozornicu spahijske Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg vremena, silnicima i pijancima. Njegovi junaci su postali obrazac lijene, glupe, sebične i korupirane. Prestravljen užasima kojima je vjerno slikao Rusiju, napisao je knjigu "Izabrana mjesta iz prepiske sa prijateljima", bez uspjeha pokušavajući da na mračnu sliku baci svijetle tonove i stvori pozitivne junake. Naprosto se udavio u sopstvenom očaju, uništivši pred smrt 1852. rukopis drugog toma "Mrtvih duša". Na osnovu njegovog djela Visarion Bjelinski formulisao je principe naturalne škole ruske književnosti, a Nikolaj Černiševski ga je smatrao osnivačem "satiričnog ili, tačnije rečeno, kritičkog pravca ruskog realizma".
1815. - Rođen njemački državnik Oto fon Bizmark Šenhauzen, nazvan "gvozdeni kancelar", koji je "krvlju i gvožđem" ujedinio njemačke države. Kao kancelar Pruske 1864. je u savezu s Austrijom napao Dansku i osvojio Šlezvig, a onda se okrenuo protiv Beča i 1866. porazio Austriju, što mu je omogućilo da sjeverne njemačke državice ujedini u Sjevernonjemački savez. Isprovocirao je njemačko-francuski rat i poslije pobjede je 1871. proglasio Njemačko carstvo s carem Vilhelmom Prvim, a sam je postao prvi kancelar ujedinjene Njemačke. Suzbijao je separatizam rimokatoličkog juga, gušio političke slobode i radnički pokret. "Izuzetnim zakonom" 1878. stavio je socijaldemokratiju van zakona. Zbog sve veće nepopularnosti i neslaganja s novim carem Vilhelmom Drugim, 1890. s vlasti je sišao poslije 28 godina gotovo neograničene vladavine.
1864. - Rođena srpska glumica Zorka Todosić, članica beogradskog Narodnog pozorišta od 1886. do 1913, umjetnica izuzetnog talenta i temperamenta i velike sugestivnosti. Ostvarila je niz karakternih, komičnih i dramskih uloga, nosila cio operetski repertoar i igrala glavne uloge u komadima s pjevanjem.
1868. - Rođen francuski pisac Edmon Rostan, koji je s velikim uspjehom oživio barokne tragikomedije i romantične drame. Virtuozno, s raskošnim duhom, lirskom tananošću i herojskim zanosom, pisao je komade koji su bili događaj u francuskom pozorišnom životu. Djela: drame "Sirano de Beržerak", "Romantične duše", "Daleka princeza", "Orlić".
1873. - Rođen ruski kompozitor, dirigent i pijanista Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su djela sinteza evropskog duha i ruske narodne osjećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske kompozicije i druga djela, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama /kao što su "Rapsodija na Paganinijevu temu" za klavir i orkestar i četiri klavirska koncerta) i solo pjesmama. Iz Rusije je emigrirao 1918. i do smrti 1943. je živio u SAD.
1918. - U Velikoj Britaniji osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (RAF).
1920. - Rođen japanski glumac Toširo Mifune, koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi prijesto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".
1924. - Rođen Miodrag Petrović - Čkalja, pozorišni, filmski i TV glumac - komičar. Karijeru je započeo u Dramskom studiju Radio Beograda, 1946. godine. Zajedno sa Gutom Dobričaninom i Mijom Aleksićem nastupao je u najpopularnijoj humorističkoj emisiji toga vremena "Veselo veče". Komičari "Vesele večeri", okupljeni oko Radivoja - Lole Đukića ubrzo su postali jezgro televizijskog humorističkog igranog programa. Sve je počelo sa "Servisnom stanicom", a zatim su slijedile Čkaljine bravure u: "Crnom snegu", "Ogledalu građanina pokornog", "Muzeju voštanih figura", "Na tajnom kanalu", "Kamiondžijama", "Vrućem vetru", "Boljem životu", "Ljubavi na seoski način", "Pozorištu u kući"... Zapažene su i njegove uloge u pozorišnim predstavama: "Revizor", "Pokojnik", "Ivkova slava", "Uobraženi bolesnik", "Slučaj šampiona"... Najznačajniji filmski projekti u kojima je ostvario uloge za pamćenje su "Put oko sveta" i "Zajednički stan". Od 2010. godine nagrada publike za najsmješniju predstavu na pozorišnom festivalu "Dani komedije" u Jagodini nosi ime Miodraga Petrovića Čkalje.
1924. - Adolf Hitler zbog veleizdaje osuđen na pet godina zatvora poslije neuspjelog puča 1923, ali je oslobođen u decembru 1924.
1933. - Nacisti počeli progon Jevreja u Njemačkoj, blokiranjem računa u bankama i naredbom bojkota njihovih poslova.
1939. - Generalisimus Fransisko Franko objavio da je okončan građanski rat u Španiji i da su SAD priznale njegovu vladu. U ratu je poginulo više od milion ljudi, a Franko je potom diktatorski vladao 36 godina.
1941. - U Beogradu jugoslovenski premijer general Dušan Simović i šef britanskog Generalštaba feldmaršal Džon Grir Dil počeli dvodnevne pregovore o sklapanju vojnog saveza, ali nije postignut nikakav sporazum.
1945. - Američke trupe u Drugom svjetskom ratu počele napad na japansko ostrvo Okinava, koje je branilo 140.000 Japanaca. U napadu je učestvovalo više od 450.000 Amerikanaca, 1.321 ratni brod i 1.721 avion. U borbama je poginulo 110.000 Japanaca i 12.000 Amerikanaca, saveznici su izgubili 36 brodova i 763 aviona, Japanci 16 brodova, uključujući tada najveći ratni brod u svijetu "Jamato" i 7.830 aviona, a Okinava je zauzeta poslije tri mjeseca žilavog otpora.
1946. - U prvoj velikoj radnoj akciji omladine Jugoslavije poslije oslobođenja zemlje od nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu počela je izgradnja pruge Brčko - Banovići. Prugu dugu 90 kilometara 60.000 mladih iz svih krajeva zemlje završilo je 7. novembra 1946.
1952. - Umro mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio klasično djelo omladinske književnosti. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".
1968. - Umro ruski fizičar Lav Davidovič Landau, jedan od najvećih u 20. vijeku, otac sovjetske škole teorijske fizike, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1962. Preživio je 1962. tešku saobraćajnu nesreću, poslije koje je više puta proglašavan klinički mrtvim. Zasnovao je termodinamičku teoriju faznih prelaza u čvrstom tijelu, teoriju tečnog helijuma blizu apsolutne nule, teoriju kombinovane inverzije, teoriju dvaju neutrinskih komponenata, predvidio pojavu drugog zvuka, obogatio teoriju superprovodljivosti, otkrio nove zakonitosti u ponašanju provodnika, unaprijedio kvantnu teoriju polja i fiziku elementarnih čestica i kosmičkih zraka. Sa ruskim fizičarem Iljom Lifšicom napisao je kapitalno djelo "Kurs teorijske fizike". Ostala djela: "Elektroprovodljivost metala", "Teorija polja" (s Lifšicom), "Kvantna mehanika" (s Lifšicom), "Statistička fizika" (s Lifšicom).
1970. - U Beogradu iz zgrade "Borbe" emitovanje počeo radio "Studio B".
1976. - Umro njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku "frotaž", srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.
1995. - Četiri mjeseca poslije ulaska u Čečeniju ruske trupe iz svih većih mjesta istjerale čečenske islamske separatiste.
1996. - U Japanu stvorena najveća svjetska banka, okončavanjem ujedinjenja "Micubiši banke" i "Banke Tokija".
1999. - Avioni NATO-a devetog dana bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije srušili prvi most - Varadinski most preko Dunava u Novom Sadu. To je bilo drugo rušenje Varadinskog mosta: u Drugom svjetskom ratu srušili su ga Nijemci, poslije čega je obnovljen.
2000. - Ponovo pušten u saobraćaj nadvožnjak preko Južne Morave u Grdelici, koji je srušen 12. aprila 1999.godine u bombadrovanju NATO-a, kada je ubijeno više putnika /tačan broj onih koji su bili u vozu nikada nije utvrđen/.
2000. - U manastiru Gračanica donesena odluka o ulasku članova Srpskog nacionalnog veća, u ulozi posmatrača, u Privremeno administrativno veće Kosova i Metohije /PAVK/ i Prelazni savjet Kosova /PSK/.
2003. - Presuda Haškog tribunala kojom je bivši predsjednik Biljana Plavšić osuđena na 11 godina zatvorske kazne postala pravosnažna.
2003. - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio po hitnoj proceduri Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, kojim se u skladu sa evropskim i svjetskim standardima regulišu prava nacionalnih manjina.
2004. - Pripadnici SFOR-a su tokom akcije na Palama, u Parohijskom domu, brutalno pretukli sveštenika Jeremiju Starovlaha i njegovog sina Aleksandra, vjeroučitelja, koji su sa teškim povredama dopremljeni u Klinički centar u Tuzlu.
2004. - Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić zatražio od Ustavnog suda BiH da proglasi neustavnim nazive ulica i trgova u Sarajevu, kao i nazive drugih naseljenih mjesta i gradova u FBiH, koji vrijeđaju nacionalno osjećanje srpskog naroda.
2004. - Prištinski Aerodrom "Slatina", poslije pet godina, ponovo vraćen pod civilnu kontrolu.
