Na današnji dan, 1. mart

01.03.2022. 08:03
0
IZVOR: SRNA

Danas je utorak, 1. mart, 60. dan 2022. Do kraja godine ima 305 dana.

1498. - Na putu ka Indiji portugalski moreplovac Vasko de Gama kao prvi Evropljanin iskrcao se na obale sadašnje aFričke države Mozambik.

1562. - Francuski rimokatolici, s blagoslovom Vatikana, u Vasiju poklali 1.200 hugenota, izazvavši religiozni rat koji je trajao do 1598.

1643. - Umro italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je preteča Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je obogatio novim izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate, kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete.

1767. - Španski kralj Karlos Treći protjerao iz zemlje rimokatolički jezuitski red.

1810. - Rođen poljski kompozitor i pijanista Frederik Francišek Šopen, nazvan "pjesnikom klavira", koji je u vrhunskom romantičarskom maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku muziku. Romantičnu muziku oplemenjene jednostavosti i visokog artizma obogatio je novim izražajnim sredstvima, naročito u pogledu harmonije, oblika i pijanističke tehnike, uvodeći novi raspored prstiju na klavijaturi. U kompozicijama se obilato koristio elementima poljske narodne muzike. Iz Poljske je 1830. otišao u Francusku, ne sluteći da više neće vidjeti otadžbinu. Djela: dva koncerta za klavir i orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki, valcera, preludijuma, nokturna, etida, skerca, balada.

1815. - Francuski car Napoleon Prvi iskrcao se na obalu Francuske, tri dana pošto je s grupicom sljedbenika napustio mediteransko ostrvo Elba, na kojem je bio zatočen pošto je primoran da abdicira u aprilu 1814. Ubrzo je trijumfalno ušao u Pariz i vratio vlast, čime je počela njegova druga vladavina, poznata kao "sto dana", okončana u junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa.

1872. - U planinskom području Jelouston u SAD osnovan prvi nacionalni park u svijetu.

1878. - Pobjedom Srbije završen Drugi srpsko-turski rat. Prvi rat s Otomanskim carstvom 1876. i 1877. okončan je neuspjehom Srbije, ali joj je drugi 1877. i 1878. donio teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. Ti ratovi su bili nastavak oslobodilačke borbe, a neposredan povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u BiH.

1879. - Rođen bugarski državnik Aleksandar Stamboliski, vođa Zemljoradničkog narodnog saveza i premijer Bugarske od 1920. do 1923, kad je oboren u profašističkom udaru i ubrzo ubijen. Kao šef vlade stekao je izuzetnu popularnost u narodu, jer je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmijeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom.

1886. - Rođen austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Njegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme i ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, jeste dramatična vizija strastveno doživljene realnosti. Pred nacistima je 1938. izbjegao u Veliku Britaniju i u toku Drugog svjetskog rata je slikao velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Njegove drame "Ubica, mada žena" i "Trnov žbun u plamenu", pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrijednost.

1891. - Rođen pisac Stanislav Vinaver, jedan je od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svjetska rata radio je kao novinar. U Prvom svjetskom ratu je učestvovao kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svjetskom ratu je proveo u njemačkom zarobljeništvu, a od 1945. je radio u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti poslije Prvog svjetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pjesničkog izraza i književnog jezika. Djela: zbirke pjesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari svijeta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u njemačkim 'oFlazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "Njemačka u vrenju".

1896. - Bosonogi ratnici abisinskog negusa Menelika Drugog do nogu potukli italijanske trupe kod Adue, poslije čega je Italija morala da prizna nezavisnost Abisinije.

1909. - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džejms Dejvid Grejem Niven, koji je elegantnom glumom oličavao britanski tip džentlmena, dobitnik nagrade "Oskar" 1958. za film "Odvojeni stolovi". Tridesetih godina 20. vijeka otišao je u Holivud, a u Drugom svjetskom ratu bio je komandos u vojsci SAD. Ostali filmovi: "Put oko svijeta za 80 dana", "Dobar dan, tugo", "Topovi s Navarona", "Kasino Rojal", "Papirnati tigar".

1914. - Rođen američki pisac afričkog porijekla Ralf Valdo Elison, čiji je roman "Nevidljivi čovjek" jedan od najimpresivnijih u američkoj književnosti poslije Drugog svjetskog rata. Osnovna tema njegovog jedinog romana je traganje za sopstvenim identitetom, a glavni junak, crnac, predstavljen je kao arhetipski obrazac čovjeka koji ostaje nevidljiv zato što mu društvo uskraćuje pravo na samodeFinisanje. Djelo je pisano izuzetno sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Takođe je napisao knjigu eseja "Sjenka i čin".

1919. - U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament - privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojem je bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani prije Prvog svjetskog rata.

1922. - Rođen izraelski državnik Jicak Rabin, premijer od 1974. do 1977. i od juna 1992. do 4. novembra 1995, kad ga je, u trenutku dok je napuštao mirovni miting na kojem je govorio, ubio atentator Jigal Amir. Kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah, od 1940. borio se protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i protiv francuskih kvislinških trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji. General i načelnik generalštaba postao je 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog poraza Arapima u ratu 1967, ali je poslije ponovnog preuzimanja vlasti postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja Jevreja s Arapima. To je izazvalo gnjev izraelskih nacionalista, posebno politika prepuštanja Palestincima teritorija zauzetih u ratu 1967.

1938. - Umro italijanski pisac i političar Gabrijele Danuncio, predstavnik estetizma, koji je najdublji trag u literaturi ostavio pjesničkim zbirkama "Rajska poema" i "Alkiona". U politici je bio izraziti predstavnik italijanskog iredentizma, preteče fašizma. Ostala djela: romani "Slast", "Uljez", "Oganj", drame "Mrtvi grad", "frančeska da Rimini", "Joriova kći", "Đokonda".

1941. - Bugarska u Drugom svjetskom ratu pristupila fašističkom Trojnom paktu i već 2. marta 1941. u nju su iz Rumunije počele da ulaze njemačke trupe. Uz pomoć Adolfa Hitlera, revanšistička politika Bugarske još više je usmjerena protiv Jugoslavije, prema kojoj je godinama imala teritorijalne pretenzije.

1942. - U Čajniču u Drugom svjetskom ratu od oko hiljadu boraca formirana Druga proleterska brigada s četiri bataljona, u čiji su sastav ušli Prvi i Četvrti bataljon Užičkog, Drugi bataljon Čačanskog i Treći bataljon Šumadijskog odreda. Na borbenom putu dugom oko 24.000 kilometara brigada je izvela više od 120 većih operacija širom Jugoslavije.

1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske željezničke sisteme na teritoriji pod kontrolom nacističke Njemačke.

1946. - Rođen Ljubiša Veličković, koji je postao general-pukovnik pilot, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO-a na SRJ 1999. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u Ratnom vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani JNA i VJ i prvi je Srbin koji je letio avionom "Mig 29". Bio je nastavnik letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa, sekretar Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i komandant RV i PVO VJ. U trenutku pogibije prilikom obilaska jedinica na prvoj liniji odbrane otadžbine obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ.

1954. - SAD saopštile da su na pacifičkom ostrvu Bikini izvele prvu probu hidrogenske bombe.

1954. - U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena prva konferencija Organizacije američkih država.

1958. - Umro srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kamenorezački zanat je učio u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja djela stvorio u drvetu, s izvanrednim osjećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku grupu "Igrali se vrani konji" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.

1959. - Arhiepiskop Makarios Treći vratio se na Kipar iz izgnanstva na Sejšelskim ostrvima, na koja su ga 1956. protjerali Britanci. Krajem 1959. Velika Britanija, Grčka i Turska su se sporazumjele o nezavisnosti Kipra, a Makarios je 1960. postao prvi predsjednik Kiparske republike, što je ostao do smrti 1977.

1966. - Poslije tri i po mjeseca leta na Veneru se spustila sovjetska "Venera 3", prvi vasionski brod koji je prispio na neku drugu planetu.

1985. - U Urugvaju preuzeo vlast predsjednik Hulio Sangineti, čime je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj latinoameričkoj zemlji.

1991. - Na prvim slobodnim izborima u Albaniji Albanska partija rada osvojila 176 od 250 poslaničkih mjesta i zadržala vlast, ali je predsjednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj izbornoj jedinici.

1992. - Muslimani i Hrvati iz BiH na referendumu glasali za otcjepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su muslimani ispred srpske pravoslavne crkve pucali na srpske svatove, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH. Ubijen je otac mladoženje Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Mirović, a ubice - koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala da identifikuje i kazni - spalile su i srpsku zastavu.

1992. - U Crnoj Gori na referendumu 63 odsto građana izjasnilo se za zajedničku državu sa Srbijom - Saveznu Republiku Jugoslaviju. Čelnici najvećih političkih stranaka su tim povodom izjavili da narode Crne Gore i Srbije povezuju etničke, ekonomske, kulturne, istorijske i druge veze i da ih one upućuju na zajednički interes da žive u jednoj državi.

1993. - Američki vojni transporteri iznad istočne Bosne izbacili prve tovare sa hranom i lijekovima, čime je počela "Operacija padobran" u bivšoj BiH.

1994. - Poslije četvorodnevnih pregovora pod pritiskom SAD, predstavnici Hrvatske i bosanskih muslimana i Hrvata u Vašingtonu potpisali preliminarni sporazum o stvaranju muslimansko-hrvatske federacije u bivšoj BiH.

1996. - Niko od 123 putnika i članova posade nije preživio pad peruanskog putničkog aviona "boing 737", u najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva u Peruu.

1997. - Albanska vlada premijera Saljija Beriše podnijela ostavku poslije dvomjesečnih krvavih nereda izazvanih krahom štedionica u kojima su desetine hiljada Albanaca izgubile životnu ušteđevinu.

2001. - Vlada SRJ prihvatila Sporazum o specijalnim paralelnim vezama Republike Srpske i SRJ.

2012. - Evropski savjet dodijelio Srbiji status kandidata za članstvo u EU.

2017. - Pronađeni su fosili od najranijih živih organizama koji predstavljaju "direktan dokaz" života na Zemlji prije 3,8 do 4,3 milijarde godina, kada je naša planeta bila još u fazi razvoja.

2021. - Legendarni srpski košarkaš Milenko Savović preminuo je u 61. godini.

2021. - Sud u Francuskoj osudio bivšeg predsjednika Nikolu Sarkozija na tri godine zatvora, od čega dvije godine uslovno, za pokušaj podmićivanja sudije i širenje uticaja.

 

Komentari 0
Povezane vijesti
Na današnji dan, 26. novembar Na današnji dan, 26. novembar
Na današnji dan, 25. novembar Na današnji dan, 25. novembar
Na današnji dan, 24. novembar Na današnji dan, 24. novembar
Najčitanije
  • Priča o mrtvoj dragoj – Lenka Dunđerski i Laza Kostić
    8h 43m
    0
  • Od 1. januara uvodi se novi namet u Srpskoj
    17h 47m
    0
  • Balkansko čudo: Rođen Petar - majka ima 61 godinu (VIDEO)
    9h 35m
    0
  • Ženu usmrtila krava
    6h 8m
    0
  • Krađa u Istočnoj Ilidži
    16h 28m
    0