Danas je utorak, 12. decembar, 346. dan 2023. Do kraja godine ima 19 dana.
1574. - Murat Treći postao turski sultan poslije smrti Selima Drugog.
1804. - Španija objavila rat Britaniji.
1806. - U Prvom srpskom ustanku oslobođena beogradska varoš i Turci su potisnuti u Kalemegdansku tvrđavu, za šta je izuzetno zaslužan buljubaša Konda, rodom iz okoline Janjine u Grčkoj, pribjeglica iz tabora turskog komandanta grada Alije Gušanca. Konda, Uzun Mirko Apostolović i još petorica dobrovoljaca pred zoru neopaženo su se prebacili preko bedema, ubili turske stražare kod Sava-kapije i ustanicima otvorili kapiju, što je bilo odlučujuće za ishod bitke. U višečasovnoj bici za varoš poginulo je oko 300 Turaka i 54 srpska ustanika. Uvidjevši da je odbrana tvrđave beznadežna, Gušanac je pobjegao niz Dunav 29. decembra, a 8. januara 1807. predale su se snage novog turskog komandanta Sulejman-paše i tako je Beograd, poslije 380 godina, ponovo postao centar srpske države.
1821. - Rođen francuski pisac Gistav Flober, jedan od osnivača francuskog realizma, sjajan stilista. Bio je pesimista, skeptik i nepristrasan posmatrač činjenica, protivnik građanskog licemerja. Romanom "Gospođa Bovari" uznemirio je javnost i optužen je za povredu javnog morala. Ostala djela: romani "Buvar i Pekiše", "Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenje svetog Antonija", dva pozorišna komada, više novela i obimna "Prepiska".
1863. - Rođen norveški slikar Edvard Munk, svjetski prepoznatljiv po slici "Krik". Njegove slike su karakteristične po ekspresivnim oblicima s oblom uprošćenom konturom, koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje.
1873. - U Srbiji uveden dinar kao novčana jedinica. Srbija je pristupila Novčanoj konvenciji koju su u Parizu 1865. potpisale Francuska, Belgija, Italija i Švajcarska. Donesen je zakon o kovanju novca: 20 i 10 dinara u zlatu i srebrnjaka od pet, dva, jedan i pola dinara. Time je otklonjen monetarni haos i upotreba više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca - dukata, forinti, talira. Dinar je uzet za novčanu jedinicu, jer je taj naziv postojao na Balkanu od starog Rima.
1893. - Rođen američki filmski glumac rumunskog porijekla Emanuel Goldenburg, poznat kao Edvard Robinson, koji se proslavio ulogama gangstera u kriminalističkim filmovima, ali je ispoljio i sjajan komičarski talenat. Filmovi: "Mali Cezar", "Tigrova čeljust", "Kid Kalabed", "Neočekivani dr Gliterbauz", "Čitav grad priča", "Dvostruka odšteta", "Žena na prozoru", "Rt Largo", "Nasilje", "Zeleno sunce".
1894. - Japanske trupe otpočele invaziju Koreje.
1896. - Srpsko učiteljsko društvo u Beogradu osnovalo Školski muzej, kasnije nazvan Pedagoški muzej.
1913. - Slika Leonarda da Vinčija "Mona Liza" pronađena u Firenci, dvije godine pošto je ukradena iz pariskog muzeja "Luvr".
1915. - Rođen američki pjevač i filmski glumac italijanskog porijekla Frensis Albert Sinatra, poznat kao Frenk Sinatra, koji je svjetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova, poput pjesama "Stranci u noći" i "Njujork, Njujork". Poznat je i po prisnim vezama s najvažnijim ličnostima u ključnim centrima moći američkog društva, uključujući gotovo sve predsjednike SAD u drugoj polovini 20. vijeka i najmoćnijeg mafijaškog "kuma" Lakija Lučana. Filmovi: "Noći Las Vegasa", "Ne kao stranac", "Neki su dotrčali", "Riječi i muzika", "Čovjek sa zlatnom rukom", "Odavde do vječnosti" /nagrada "Oskar"/, "Tri narednika", "Četvorica iz Teksasa", "Detektiv", "Goli trkač".
1915. - Poletio prvi avion načinjen u potpunosti od metala, letjelica njemačkog konstruktora Huga Junkersa.
1918. - Pobjednička srpska vojska po završetku Prvog svjetskog rata umarširala u Zemun, čime je okončana dvovjekovna vladavina Habsburške monarhije srpskim krajevima sjeverno od Save i Dunava.
1929. - Rođen engleski pisac Džon Ozborn, u čijim dramama dominira kritika društvenih prilika u Engleskoj. Proslavio se dramom "Osvrni se u gnevu", u kojoj je opisao revolt "mladih gnjevnih ljudi" zbog razorene mladosti i haotične budućnosti svijeta. Ostala djela: "Zabavljač", "Epitaf za Džona Dilona", "Svijet Pola Slikija", "Luter", "Rodoljub za mene", "Vrijeme sadašnje", "Hotel `Amsterdam`", "Zapadno od Sueca", "Dar prijateljstva", "Nedopustiv dokaz".
1936. - Dva dana poslije abdikacije Edvarda Sedmog kralj Engleske postao njegov brat Džordž Šesti. Edvard Sedmi se odrekao krune da bi se oženio Amerikankom Volis Simpsom, dvostrukom raspuštenicom, poslije čega je živio u inostranstvu kao vojvoda od Vinzora.
1939. - Umro američki glumac Daglas Ferbanks, veoma popularan u periodu nijemog filma, jedan od najpoznatijih pustolova u istoriji kinematografije. Filmovi: "U znaku Zoroa", "Tri musketara", "Crni pirat", "Robin Hud", "Bagdadski lopov".
1940. - Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu potpisala sa Mađarskom ugovor o "vječnom prijateljstvu", koji je Budimpešta pogazila poslije manje od pola godine, okupiravši Bačku ubrzo po agresiji nacističke Njemačke na Jugoslaviju u aprilu 1941.
1958. - Umro srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu, potpredsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, naučnik svjetskog ugleda. Građevinsku tehniku je studirao u Beču, gdje je i doktorirao. Bio je profesor teorijske fizike, a bavio se i kosmičkom fizikom i geofizikom. U prvom djelu, objavljenom na francuskom jeziku - "Matematička teorija termičkih pojava izazvanih Sunčevom radijacijom" - izložio je novu teoriju rasporeda Sunčevih radijacija na površini planeta i toka klimatskih promjena u geološkoj prošlosti Zemlje. Njegova reforma Julijanskog kalendara prihvaćena je na Svepravoslavnom kongresu crkava u Carigradu 1923. Tvorac je i teorije o pomjeranju Zemljinih polova. Napisao je više od 700 monografija, studija, udžbenika i popularnih djela. Ostala djela: "Kanon der Erdbestrahlung", "Nebeska mehanika", "Osnovi nebeske mehanike", "Sekularna pomjeranja Zemljinih polova", "Istorija astronomske nauke".
1958. - Umro srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Univerziteta u Beogradu, predsjednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. vijeku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan je njegov rad. U Londonu je u Drugom svjetskom ratu 1942. i 1943. bio predsjednik emigrantske jugoslovenske vlade, a poslije rata je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću i umro je u emigraciji u Velikoj Britaniji. U svijetu je bio izuzetno cijenjen i smatran jednim od najvećih svjetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsjednik Šarl de Gol poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da ga prouči i ocijeni. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Djela: "O suverenosti", "O državi" /Osnovi jedne pravne teorije o državi/, "Ustavobranitelji i njihova vlada", "Svetozar Marković", "Makijaveli", "Druga vlada Miloša i Mihaila", "Vlada Milana Obrenovića", "Ustavno pravo Kraljevine Srbije", "Ustavno pravo Kraljevine SHS", "Vođe Francuske revolucije".
1963. - Kenija postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta s vođom borbe za nezavisnost Džomom Kenijatom kao premijerom. Istog dana 1964. Kenija je proglašena republikom s Kenijatom kao predsjednikom.
1979. - U kolumbijskom lučkom gradu Tumako u zemljotresu poginulo 600 ljudi a oko 80.000 ostalo bez krova nad glavom.
1979. - Otkriven spomenik Đorđu Petroviću Karađorđu na vračarskom platou u Beogradu.
1990. - Zbačeni predsjednik Bangladeša Husein Muhamed Eršad stavljen u kućni pritvor.
1992. - Na indonezijskim ostrvima Flores i Babi u zemljotresu poginulo najmanje 2.200 ljudi.
1994. - Vrhovni sud Brazila oslobodio optužbe za korupciju bivšeg predsjednika Fernanda Kolor de Mela.
2000. - U Beogradu nepoznati počinilac pucao na košarkaša "Partizana" Harisa Brkića, koji je preminuo od zadobijenih rana.
2000. - Etiopija i Eritreja potpisale mirovni sporazum kojim je zvanično okončan dvogodišnji rat između dvije zemlje, u kojem je život izgubilo na desetine hiljada ljudi.
2003. - Umro je bivši predsjednik Azerbejdžana Hajdar Alijev koji se na političkoj sceni te zemlje nalazio više od 30 godina.
2008. - Umro Tasos Papadopulos, kiparski političar i državnik koji je u periodu kada je bio predsjednik Kipra (2003-2008) odbacio plan UN za ponovno ujedinjenje ovog ostrva podijeljenog od 1974. na turski dio, na sjeveru i grčki na jugu.
2015. - Predstavnici 195 zemalja usvojili u Parizu globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja planete. Cilj sporazuma predstavlja održavanje globalnog zagrijvanja na ispod dva stepena, odnosno do 1,5 stepeni Celzijusovih, kako su zatražile zemlje najviše pogođene klimatskim promjenama.
2018. - Umro Pavle Strugar, general-potpukovnik Jugoslovenske narodne armije.
2021. - Najmanje 100 ljudi je poginulo kada je nekoliko tornada zahvatilo šest američkih saveznih država. Ovo je jedna od najvećih oluja u istoriji SAD, a jačina vjetra prelazila i više od 320 kilometara na čas.
- Stanovništvo Nove Kaledonije, francuskog ostrva u Pacifiku, glasalo protiv nezavisnosti od Francuske na referendumu koji je treći i posljednji o ovom pitanju.Danas je ponedjeljak, 12. decembar, 346. dan 2022. Do kraja godine ima 19 dana.
1574. - Murat Treći postao turski sultan poslije smrti Selima Drugog.
1804. - Španija objavila rat Britaniji.
1806. - U Prvom srpskom ustanku oslobođena beogradska varoš i Turci su potisnuti u Kalemegdansku tvrđavu, za šta je izuzetno zaslužan buljubaša Konda, rodom iz okoline Janjine u Grčkoj, pribjeglica iz tabora turskog komandanta grada Alije Gušanca. Konda, Uzun Mirko Apostolović i još petorica dobrovoljaca pred zoru neopaženo su se prebacili preko bedema, ubili turske stražare kod Sava-kapije i ustanicima otvorili kapiju, što je bilo odlučujuće za ishod bitke. U višečasovnoj bici za varoš poginulo je oko 300 Turaka i 54 srpska ustanika. Uvidjevši da je odbrana tvrđave beznadežna, Gušanac je pobjegao niz Dunav 29. decembra, a 8. januara 1807. predale su se snage novog turskog komandanta Sulejman-paše i tako je Beograd, poslije 380 godina, ponovo postao centar srpske države.
1821. - Rođen francuski pisac Gistav Flober, jedan od osnivača francuskog realizma, sjajan stilista. Bio je pesimista, skeptik i nepristrasan posmatrač činjenica, protivnik građanskog licemerja. Romanom "Gospođa Bovari" uznemirio je javnost i optužen je za povredu javnog morala. Ostala djela: romani "Buvar i Pekiše", "Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenje svetog Antonija", dva pozorišna komada, više novela i obimna "Prepiska".
1863. - Rođen norveški slikar Edvard Munk, svjetski prepoznatljiv po slici "Krik". Njegove slike su karakteristične po ekspresivnim oblicima s oblom uprošćenom konturom, koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje.
1873. - U Srbiji uveden dinar kao novčana jedinica. Srbija je pristupila Novčanoj konvenciji koju su u Parizu 1865. potpisale Francuska, Belgija, Italija i Švajcarska. Donesen je zakon o kovanju novca: 20 i 10 dinara u zlatu i srebrnjaka od pet, dva, jedan i pola dinara. Time je otklonjen monetarni haos i upotreba više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca - dukata, forinti, talira. Dinar je uzet za novčanu jedinicu, jer je taj naziv postojao na Balkanu od starog Rima.
1893. - Rođen američki filmski glumac rumunskog porijekla Emanuel Goldenburg, poznat kao Edvard Robinson, koji se proslavio ulogama gangstera u kriminalističkim filmovima, ali je ispoljio i sjajan komičarski talenat. Filmovi: "Mali Cezar", "Tigrova čeljust", "Kid Kalabed", "Neočekivani dr Gliterbauz", "Čitav grad priča", "Dvostruka odšteta", "Žena na prozoru", "Rt Largo", "Nasilje", "Zeleno sunce".
1894. - Japanske trupe otpočele invaziju Koreje.
1896. - Srpsko učiteljsko društvo u Beogradu osnovalo Školski muzej, kasnije nazvan Pedagoški muzej.
1913. - Slika Leonarda da Vinčija "Mona Liza" pronađena u Firenci, dvije godine pošto je ukradena iz pariskog muzeja "Luvr".
1915. - Rođen američki pjevač i filmski glumac italijanskog porijekla Frensis Albert Sinatra, poznat kao Frenk Sinatra, koji je svjetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova, poput pjesama "Stranci u noći" i "Njujork, Njujork". Poznat je i po prisnim vezama s najvažnijim ličnostima u ključnim centrima moći američkog društva, uključujući gotovo sve predsjednike SAD u drugoj polovini 20. vijeka i najmoćnijeg mafijaškog "kuma" Lakija Lučana. Filmovi: "Noći Las Vegasa", "Ne kao stranac", "Neki su dotrčali", "Riječi i muzika", "Čovjek sa zlatnom rukom", "Odavde do vječnosti" /nagrada "Oskar"/, "Tri narednika", "Četvorica iz Teksasa", "Detektiv", "Goli trkač".
1915. - Poletio prvi avion načinjen u potpunosti od metala, letjelica njemačkog konstruktora Huga Junkersa.
1918. - Pobjednička srpska vojska po završetku Prvog svjetskog rata umarširala u Zemun, čime je okončana dvovjekovna vladavina Habsburške monarhije srpskim krajevima sjeverno od Save i Dunava.
1929. - Rođen engleski pisac Džon Ozborn, u čijim dramama dominira kritika društvenih prilika u Engleskoj. Proslavio se dramom "Osvrni se u gnevu", u kojoj je opisao revolt "mladih gnjevnih ljudi" zbog razorene mladosti i haotične budućnosti svijeta. Ostala djela: "Zabavljač", "Epitaf za Džona Dilona", "Svijet Pola Slikija", "Luter", "Rodoljub za mene", "Vrijeme sadašnje", "Hotel `Amsterdam`", "Zapadno od Sueca", "Dar prijateljstva", "Nedopustiv dokaz".
1936. - Dva dana poslije abdikacije Edvarda Sedmog kralj Engleske postao njegov brat Džordž Šesti. Edvard Sedmi se odrekao krune da bi se oženio Amerikankom Volis Simpsom, dvostrukom raspuštenicom, poslije čega je živio u inostranstvu kao vojvoda od Vinzora.
1939. - Umro američki glumac Daglas Ferbanks, veoma popularan u periodu nijemog filma, jedan od najpoznatijih pustolova u istoriji kinematografije. Filmovi: "U znaku Zoroa", "Tri musketara", "Crni pirat", "Robin Hud", "Bagdadski lopov".
1940. - Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu potpisala sa Mađarskom ugovor o "vječnom prijateljstvu", koji je Budimpešta pogazila poslije manje od pola godine, okupiravši Bačku ubrzo po agresiji nacističke Njemačke na Jugoslaviju u aprilu 1941.
1958. - Umro srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu, potpredsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, naučnik svjetskog ugleda. Građevinsku tehniku je studirao u Beču, gdje je i doktorirao. Bio je profesor teorijske fizike, a bavio se i kosmičkom fizikom i geofizikom. U prvom djelu, objavljenom na francuskom jeziku - "Matematička teorija termičkih pojava izazvanih Sunčevom radijacijom" - izložio je novu teoriju rasporeda Sunčevih radijacija na površini planeta i toka klimatskih promjena u geološkoj prošlosti Zemlje. Njegova reforma Julijanskog kalendara prihvaćena je na Svepravoslavnom kongresu crkava u Carigradu 1923. Tvorac je i teorije o pomjeranju Zemljinih polova. Napisao je više od 700 monografija, studija, udžbenika i popularnih djela. Ostala djela: "Kanon der Erdbestrahlung", "Nebeska mehanika", "Osnovi nebeske mehanike", "Sekularna pomjeranja Zemljinih polova", "Istorija astronomske nauke".
1958. - Umro srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Univerziteta u Beogradu, predsjednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. vijeku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan je njegov rad. U Londonu je u Drugom svjetskom ratu 1942. i 1943. bio predsjednik emigrantske jugoslovenske vlade, a poslije rata je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću i umro je u emigraciji u Velikoj Britaniji. U svijetu je bio izuzetno cijenjen i smatran jednim od najvećih svjetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsjednik Šarl de Gol poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da ga prouči i ocijeni. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Djela: "O suverenosti", "O državi" /Osnovi jedne pravne teorije o državi/, "Ustavobranitelji i njihova vlada", "Svetozar Marković", "Makijaveli", "Druga vlada Miloša i Mihaila", "Vlada Milana Obrenovića", "Ustavno pravo Kraljevine Srbije", "Ustavno pravo Kraljevine SHS", "Vođe Francuske revolucije".
1963. - Kenija postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta s vođom borbe za nezavisnost Džomom Kenijatom kao premijerom. Istog dana 1964. Kenija je proglašena republikom s Kenijatom kao predsjednikom.
1979. - U kolumbijskom lučkom gradu Tumako u zemljotresu poginulo 600 ljudi a oko 80.000 ostalo bez krova nad glavom.
1979. - Otkriven spomenik Đorđu Petroviću Karađorđu na vračarskom platou u Beogradu.
1990. - Zbačeni predsjednik Bangladeša Husein Muhamed Eršad stavljen u kućni pritvor.
1992. - Na indonezijskim ostrvima Flores i Babi u zemljotresu poginulo najmanje 2.200 ljudi.
1994. - Vrhovni sud Brazila oslobodio optužbe za korupciju bivšeg predsjednika Fernanda Kolor de Mela.
2000. - U Beogradu nepoznati počinilac pucao na košarkaša "Partizana" Harisa Brkića, koji je preminuo od zadobijenih rana.
2000. - Etiopija i Eritreja potpisale mirovni sporazum kojim je zvanično okončan dvogodišnji rat između dvije zemlje, u kojem je život izgubilo na desetine hiljada ljudi.
2003. - Umro je bivši predsjednik Azerbejdžana Hajdar Alijev koji se na političkoj sceni te zemlje nalazio više od 30 godina.
2008. - Umro Tasos Papadopulos, kiparski političar i državnik koji je u periodu kada je bio predsjednik Kipra (2003-2008) odbacio plan UN za ponovno ujedinjenje ovog ostrva podijeljenog od 1974. na turski dio, na sjeveru i grčki na jugu.
2015. - Predstavnici 195 zemalja usvojili u Parizu globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja planete. Cilj sporazuma predstavlja održavanje globalnog zagrijvanja na ispod dva stepena, odnosno do 1,5 stepeni Celzijusovih, kako su zatražile zemlje najviše pogođene klimatskim promjenama.
2018. - Umro Pavle Strugar, general-potpukovnik Jugoslovenske narodne armije.
2021. - Najmanje 100 ljudi je poginulo kada je nekoliko tornada zahvatilo šest američkih saveznih država. Ovo je jedna od najvećih oluja u istoriji SAD, a jačina vjetra prelazila i više od 320 kilometara na čas.
- Stanovništvo Nove Kaledonije, francuskog ostrva u Pacifiku, glasalo protiv nezavisnosti od Francuske na referendumu koji je treći i posljednji o ovom pitanju.
