Danas je srijeda, 12. oktobar, 285. dan 2022. godine. Do kraja godine ima 80 dana.

322. p.n.e. - Umro Aristotel, filozof - najsvestraniji um antičke Grčke. Postavio je Zemlju u središte svemira. Naglašavao važnost logike ili rasuđivanja u filozofiji. Njegov filozofski sistem - aristotelizam uči da se ljudsko znanje postiže najprije pomoću čulnog iskustva. Djela: "Organon" /sakupljeni Aristotelovi logički spisi/, Poetika /O pjesničkoj umjetnosti/, "Retorika", "Nikomahova etika" /Nikomah je bio njegov otac/, "Politika", "Metafizika", "Fizika", "O duši".

1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristifor /Kristofor/ Kolumbo otkrio Ameriku, iskrcavši se na ostrvce Gvanahani u sastavu Bahamskih ostrva, poslije 33 dana plovidbe Atlantskim okeanom od Kanarskih ostrva, ali je bio uvjeren da je stigao u Indiju. Do 1504. godine još triput je prelazio okean, a 1506. je umro - uvjeren da između Evrope i Azije, kad se plovi u smjeru zapada, nema kontinenta.

1518. - Njemački vjerski reformator Martin Luter, optužen za jeres, sazvao je skupštinu grada Augsburga i u teološkoj raspravi s italijanskim rimokatoličkim kardinalom Tomazom de Viom, poznatim kao Kajetan, odbacio zahtjev rimske kurije da se pokaje i odrekne svojih uvjerenja.

1811. - Paragvaj proglasio nezavisnost od Španije i Argentine.

1822. - Brazil stekao nezavisnost od Portugalije.

1865. - Rođen srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsjednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o migracijama jugoslovenskih naroda, o morfologiji i hidrografiji dinarskog krša i drugih kraških predjela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom bazenu. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savjetnik srpskih državnika na mirovnim pregovorima u Parizu poslije Prvog svjetskog rata. Djela: "Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije", "Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva", "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje", "Geomorfologija", "Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja", "Geografska karta Jugoslavije", "Govori i članci".

1870. - Umro američki general Robert Edvard Li, komandant armije Sjeverne Virdžinije u građanskom ratu u SAD od 1861. do 1865. godine, najsposobniji vojskovođa tog rata. Predvodeći južnjačke trupe, pobijedio je vojsku Sjevera u bitkama kod Ričmonda i Frederiksburga 1862. i kod Čanselorsvila 1863, ali je, suočen s neuporedivo nadmoćnijom armijom Sjevera, morao da kapitulira 9. aprila 1865.

1873. - Rođena Nadežda Petrović, srpski slikar, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu i saosnivač "Kola srpskih sestara". Slikarstvo je studirala u Minhenu i Parizu, a prvu samostalnu izložbu je priredila 1900. godine. Njena djela nose snažan, originalan izraz i izvanredno bogatstvo boja. Sačuvano je oko 200 njenih djela, a pojedine slike su ravne radovima vrhunskih evropskih majstora tog vremena. Njeno djelo obuhvata raspon od plenerizma do snažnog realizma, prožetog ekspresionizmom. U Srbiji svog doba ona se najsnažnije vezala za modernu umjetnost i anticipirala njen dalji razvoj. Rođena u porodici u kojoj su dvije sestre postale slikari, jedna muzičar, a najmlađi brat Rastko - pisac. Umrla je od tifusa 1915. godine u valjevskoj bolnici, gdje je kao bolničarka njegovala ranjene srpske vojnike.

1874. - Rođen srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik Narodnog muzeja u Beogradu, stručnjak za srpsku srednjovjekovnu umjetnost. Bio je urednik specijalizovanog časopisa "Starinar" i prvi direktor Arheološkog instituta SANU. Rukovodio je otkopavanjima Stobija i Caričinog Grada. Djela: "Pregled crkvenih spomenika kroz povjesnicu srpskog naroda", "La peinture serbe en Mouen age" , monografije o manastirima Žiča, Ravanica, Studenica, Kalenić i Dečani.

1897. - U Beograd su iz Beča preneseni posmrtni ostaci srpskog jezičkog reformatora Vuka Stefanovića Karadžića i sahranjeni u porti Saborne crkve.

1914. - U Sarajevu počelo suđenje Gavrilu Principu i drugim optuženicima za Sarajevski atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda.

1918. - "Marš na Drinu" srpskog kompozitora Stanislava Biničkog prvi put odjeknuo je ulicama Niša, tek oslobođenog u Prvom svjetskom ratu. Uz zvuke marša pobjedonosno je koračala Drinska divizija srpske vojske.

1924. - Umro francuski pisac Anatol Frans, član Francuske akademije i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. Izvanredan stilista, izvrgavao je oštroj satiri francusko društvo u vrijeme Treće republike i istupao protiv militarizma i šovinizma, razobličavajući potkupljivost buržoaske vlade i štampe, što mu je donijelo naziv "buntovnog akademika". Djela: zbirka pjesama "Zlatne pjesme", romani "Zločin Silvestra Bonara", "Savremena istorija", "Crveni krin", "Bogovi su žedni", "Pobuna anđela", "Taida", "Epikurov vrt", "Mišljenja opata Žeroma Koanjara", "Ostrvo pingvina", "Pečenjarnica kraljice Pedok", "Život u cvijeću".

1934. - Maloljetni Petar Drugi Karađorđević proglašen kraljem Jugoslavije, tri dana nakon što je u Marseju ubijen njegov otac Aleksandar Prvi, u atentatu koji su uz pomoć italijanskih fašista izvele hrvatske ustaše.

1935. - Rođen italijanski operski pjevač Lučano Pavaroti, čiji lirski obojen glas velikog dijapazona karakterišu snažni tonovi u visokom registru. Karijeru svjetske operske zvijezde počeo je 1961. godine ulogom Roberta u operi "Boemi" Đakoma Pučinija. Umro od raka pankreasa 6. septembra 2007. u Modeni.

1942. - U bici na pacifičkom ostrvu Gvadalkanal Amerikanci su u Drugom svjetskom ratu porazili Japance i zaustavili njihovo nadiranje ka Australiji.

1960. - Tokom debate o kolonijalizmu u Generalnoj skupštini UN ljutiti sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov skinuo je cipelu i tresnuo njome o sto nekoliko puta.

1964. - U orbitu oko Zemlje lansiran sovjetski vasionski brod "Vashod 1", prva svemirska letjelica s višečlanom posadom.

1968. - Afrička država Ekvatorijalna Gvineja stekla nezavisnost poslije 190 godina španske kolonijalne uprave.

1968. - Predvođena pukovnikom Omarom Torihosom Ererom, Nacionalna garda Paname oborila predsjednika Arnulfa Arijasa Madrida.

1969. - Lansiran sovjetski vasionski brod "Sojuz 7" sa tročlanom posadom, koji se potom spojio sa "Sojuzom 6", u kojem su bila dva člana posade.

1976. - Premijer Kine Hua Guofeng postao šef vladajuće Komunističke partije.

1978. - U Vašingtonu počeli mirovni pregovori Izraela i Egipta, na kojima je učestvovao predsjednik SAD Džimi Karter.

1983. - Bivši japanski premijer Kakuei Tanaka osuđen na četiri godine zatvora zbog umiješanosti u aferu podmićivanja "Lokid".

1984. - Od eksplozije bombe koju su podmetnuli teroristi Irske republikanske armije u "Grand hotel" u engleskom gradu Brajton, gdje je održavana godišnja konferencija britanskih konzervativaca, poginulo je pet ljudi.

1990. - Islamski teroristi na motociklima u Kairu iz zasjede ubili predsjednika egipatskog parlamenta Rifata Mahdžuba i trojicu njegovih tjelohranitelja.

1992. - U Kairu poginulo više od 550 ljudi u zemljotresu, čiji je epicentar bio blizu velikih piramida u Gizi.

1996. - Umro francuski teniser Rene Lakost - osnivač kompanije za proizvodnju sportske opreme s prepoznatljivim "krokodilčićem" kao zaštitnim znakom - posljednji od francuska "četiri musketara" koji su dominirali svjetskim tenisom dvadesetih godina 20. vijeka.

1999. - General Pervez Mušaraf vojnim udarom oborio vladu pakistanskog premijera Navaza Šarifa, raspustio parlament Pakistana i zaveo vanredno stanje.

2000. - Američki predsjednik Bil Klinton ukinuo embargo na naftu i zabranu avio-saobraćaja sa Jugoslavijom.

2001. - UN i generalni sekretar UN Kofi Anan /63/ dobili Nobelovu nagradu za mir, za borbu za ljudska prava i rješavanje svjetskih konflikata.

2015. - U dvije eksplozije u Ankari poginulo je 95 ljudi, a više od 500 zatražilo medicinsku pomoć. Eksplozije su se desile u razmaku od nekoliko minuta, na razdaljini od oko 50 metara, ispred glavne željezničke stanice, u trenutku kada se stotine ljudi okupljalo na protestu zahtijevajući više demokratije i okončanje sukoba s kurdskim separatistima.