Danas je utorak, 14. april, 105. dan 2020. godine. Do kraja godine ima 261 dan.
1629. - Rođen holandski astronom, matematičar i fizičar Kristijan Hajgens, koji je 1655. otkrio tajnu izgleda Saturnovog prstena, posmatranog sa Zemlje, i objasnio promjene tog izgleda tokom heliocentričnog kretanja Saturna. Otkrio je i Saturnov satelit Titan i tačno odredio trajanje njegove revolcije. Zaključio je da su meridijani Zemlje eliptični, spoljšteni na polovima, zbog rotacije planete. Pronašao je zakone sudara tijela, postavio zakon centrifugalne sile, zasnovao undulacionu teoriju svjetlosti, objasnio način prostiranja svjetlosti /"Hajgensov princip"/. Konstruisao je časovnik sa sekundarnim klatnom /"Horologium oscilatorium"/ za mjerenje vremena pri astronomskim posmatranjima. U saradnji s bratom konstruisao je više astronomskih dubina velikih žižnih daljina.
1685. - Umro engleski pisac Tomas Otvej, čije se stihovane tragedije odlikuju poetikom i snažnom tragikom, prožetom sentimentalnošću u slikanju ljudskih emocija. Djela: "Spasena Venecija", "Siroče", "Don Karlos".
1759. - Umro njemački kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najistaknutiji predstavnik baroka u muzici. Skoro cijelu karijeru proveo je u Londonu kao direktor Kraljevske muzičke akademije. Stvarao je opere izrazite dramatike i bogate melodike, u žanru italijanskih opera-serija, a oratorijumima je dao monumentalni vokalno-orkestarski oblik i izdvojio ih iz crkvene muzike. Djela: opere "Rinaldo", "Julije Cezar", "Aleksandar", "Kserks", oratorijumi "Mesija", "Izrael u Egiptu", "Juda Makabejac", "Samson", "Saul", orkestarske svite "Muzika na vodi", "Muzika za vatromet".
1849. - Na inicijativu vođe Mađarske revolucije Lajoša Košuta mađarska Narodna skupština u Debrecinu proglasila nezavisnost Mađarske od Austrije, svrgavanje habsburške dinastije i izjasnila se za republiku.
1862. - Rođen ruski državnik Petar Arkadijevič Stolipin, premijer Rusije od 1906. do septembra 1911, kad je ubijen u atentatu u Kijevu, koji je ekonomskim reformama preporodio rusku privredu i veoma oštro suzbijao boljševike. Posebno je ubrzao razvoj poljoprivrede agrarnom reformom, pa je zemlja proizvodila nezapamćene viškove hrane. Boljševička propaganda to je kasnije opisala kao "stolipinsku agrarnu reformu", izvedenu u korist bogatih seljaka, kulaka, potpuno uništenih poslije Oktobarske revolucije 1917, što je izazvalo masovnu glad.
1865. - Predsjednik SAD Abraham Linkoln smrtno ranjen u atentatu, nekoliko dana poslije okončanja četvorogodišnjeg Američkog građanskog rata i poraza Južnih država konfederacije. Na njega je u loži vašingtonskog pozorišta "Ford Tietr" pucao navodno umno poremećeni glumac, pristalica poraženih južnjaka Džon Vilkis But. Linkoln je sljedećeg jutra podlegao povredama, a istragom je utvrđeno da su Buta potplatili bogataši s juga SAD.
1883. - Rođen srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Poslije diplomiranja na Filozofskom fakultetu u Beogradu bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu i uređivao je više časopisa, uključujući "Misao". Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pjesama "Posmrtne počasti", prožetu pesimizmom, u kojoj je dramatično opjevao bolnu tragediju ljubavi, duševne krize i gorčine, nespokoj i pobunu i osjećanje smrti. Kasniji stihovi, u kojima preovladava rezignacija, misaono su složeniji. Ispjevao je i niz rodoljubivih pjesama. Prevodio je s francuskog i engleskog jezika - posebno su vrsni prevodi djela Vilijema Šekspira. Ostala djela: zbirke pjesama "Dani i noći", "Okovani slogovi", "Stihovi", "Pjesme", knjige eseja "Razgovor o književnosti", "Ogledi iz estetike".
1904. - Rođen engleski glumac Džon Artur Gilgud, briljantan tumač likova u komadima Viljema Šekspira, Oskara Vajlda i Noela Kauarda. Uspješno se oprobao i kao pozorišni reditelj i igrao u više filmova, u kojima je takođe iskazao veliki glumački senzibilitet. Napisao je knjigu sjećanja "Rane scene". Filmovi "Tajni agent", "Premijer", "Artur" /nagrada "Oskar"/, "Julije Cezar", "Put oko svijeta za 80 dana".
1907. - Rođen haićanski predsjednik Fransoa "Papa Dok" Divalije, koji je diktatorski vladao Hitijem od 1957. do smrti 1971. Stvorio je gangstersku miliciju, poznatu kao "Tonton Makut", koja je terorisala stanovništvo.
1914. - Umro američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam Džejms. Vjerovao je da ideje najbolje mogu biti ispitane istraživanjem posljedica koje izazivaju. Praktično nije imao univerzitetsku karijeru - uglavnom je radio u vladinim službama, a njegovi uticajni "Sabrani spisi" objavljeni su posthumno.
1917. - Umro poljski ljekar i filolog Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanto. Prvi udžbenik tog jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr Esperanto /onaj koji se nada/. Esperanto nije postao međunarodni jezik u širokoj upotrebi kako se nadao njegov tvorac, ali je najvažniji i najrašireniji od svih vještačkih jezika.
1929. - Rođen alžirski državnik Šadli Bendžedid, predsjednik Alžira od 1979. do 1992.
1930. - Samoubistvo izvršio ruski pisac Vladimir Vladimirovič Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma, slomljen ličnim nedaćama i raskorakom njegovog sanjarskog temperamenta i surovih okolnosti u SSSR. Revolucija, u čije ime je revalorizovao idejne, etičke i estetske vrijednosti života, bila je za njega kretanje ka komuni, pa je njegovo pjesništvo dobilo kolektivističke oznake, s naglašenim elementima "dinamičkog kretanja", "drugog potopa" i "osvajanja neba". Poslije 1921, kad je revolucionarni ideal sveden na granice SSSR, uporedo s kritikom Zapada i ispisivanjem tekuće hronike sovjetskog života sve više se kloni svođenja bilansa o sebi i vremenu i opredjeljuje za obraćanje mrtvim revolucionarima /"Razgovor s drugom Lenjinom"/ i potomcima /"Na sav glas"/. Zaslužan je za razvoj lirsko-epske i lirsko-fantastičke poeme, tonskog stiha, principa realizacije metafore. Znatno je uticao na niz sovjetskih i evropskih pjesnika. Djela: zbirke pjesama i poema "Ja", "Vladimir Majakovski", "Oblak u pantalonama", "Rat i svijet", "Čovjek", "Sve što je napisao Vladimir Majakovski", "150.000.000", "Majakovski se smješka", "Majakovski se smije", "Majakovski se ruga", "Pjesme o revoluciji", "O tome", "Vladimir Iljič Lenjin", "Dobro", drame "Stjenica", "Hladan tuš".
1931. - U Španiji srušena vojno-monarhistička diktatura generala Migela Prima de Rivere i Orbanehe, kralj Alfonso Trinaesti pobjegao iz zemlje i proglašena je republika na čelu s predsjednikom privremene vlade Alkalom Samorom. Republiku je 1939, poslije trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Fransisko Franko, proglasivši monarhiju s regentskim savjetom, ali je on bio šef države.
1945. - Američko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu tokom bombardovanja Tokija pogodilo i palatu japanskog cara.
1969. - Umro srpski književni istoričar Petar Kolendić, profesor beogradskog Univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je veliki broj naučnih studija, rasprava i članaka iz starije, naročito dubrovačke i dalmatinske književnosti.
1986. - Umrla francuska spisateljica Simon de Bovoar, egistencijalista, autor romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. Djela: romani "Mandarini", "Lijepe slike", "Drugi pol", memoari "Uspomene dobro vaspitane djevojke".
1988. - Poslije šestogodišnjih pregovora u Ženevi šefovi diplomatija Avganistana i Pakistana potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD su dali izjave o nemiješanju i neintervenciji. Sporazumom je predviđen dobrovoljni povratak avganistanskih izbjeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana u roku od devet mjeseci, počev od 15. maja 1988.
1994. - Dva američka vojna aviona "F-15" greškom iznad sjevernog Iraka oborila dva američka vojna helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.
2000. - Održan veliki miting demokratske opozicije u Beogradu za prijevremene izbore.
2010. - U snažnom zemljotresu, jačine 7,1 stepen Rihterove skale, koji je pogodio Kinu, poginulo je 2.183 osobe, povrijeđeno 12.135, a 84 osobe se vode kao nestale.
