Danas je subota, 14. mart, 73. dan 2026. Do kraja godine ima 292 dana.

1558. - Njemački car Ferdinand Prvi uzeo titulu rimskog cara bez uobičajenog papinog krunisanja.

1776. - Rođena Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvijećenosti, što je uočljivo u njenom djelu kroz koje provijava kosmpolitski duh 18. vijeka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornik modernog vaspitanja žena. Napisala je dvije poučne knjige, u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh".

1791. - U Beču izašao prvi broj "Serbskih novina". Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pjesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.

1803. - SAD od Francuske za 15 miliona dolara otkupile njenu koloniju Luizijanu, teritoriju od 123.667 kilometara kvadratnih.

1804. - Rođen austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, otac popularnih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Djela: veliki broj marševa, uključujući "Marš Radecki", valcera, kadrila, polki, galopa.

1844. - Karlos Antonio Lopes proglašen za prvog ustavnog predsjednika Paragvaja.

1879. - Rođen njemački fizičar jevrejskog porijekla Albert Ajnštajn, najistaknutiji teoretičar fizike u 20. vijeku, tvorac teorije relativiteta, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Studirao je matematiku i fiziku na Politehnici u Cirihu, gdje je dobio švajcarsko državljanstvo i oženio se srpskom matematičarkom Milevom Marić. Vanredni profesor u Cirihu postao je 1909, a 1914. direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu i član Pruske akademije nauka, pa je ponovo primio njemačko državljanstvo. Iz Njemačke je emigrirao u SAD 1933, poslije dolaska nacista na vlast. Među velikim imenima nauke bio je jedan od najupornijih u osudi rata i fašizma. Objavio je 1905. specijalnu, a 1916. opštu teoriju relativnosti. Objasnio je 1905. zakon fotoelektričnog efekta pomoću kvantne teorije. Razvio je teoriju fizičkog polja, tražeći vezu među gravitacionim i elektromagnetnim poljima. Rasprave o osnovanosti teorije relativiteta još nisu zaključene, ali je nesumnjivo da je njegov naučni rad izmijenio predstavu o svijetu i vasioni i postavio temelj novih nauka. Djela: "Osnovi opšte teorije relativnosti", "O specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti", "Značenje relativnosti", "Teorija Braunovih kretanja", "Elektrodinamika tijela u kretanju", "Evolucija fizike", "Moja slika svijeta", "Ideje i mišljenja".

1903. - Umro srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef presbiroa u vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića. Djela: drame "Smrt Uroša Petog", "Kralj Vukašin".

1908. - Rođen srpski političar i publicista cincarskog porijekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svjetskom ratu. Studije filozofije je završio na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu - od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967. potpredsjednik SFRJ. Poslije obračuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji 1972. je odstranjen iz političkog života.

1912. - Umro ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev, profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svjetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svjetlosnih zraka, što je od velikog značaja za razumijevanje kosmičkih pojava. Djela: "Sila pritiska svjetlosti na gasove", "Magnetometrijsko proučavanje obrtnih tijela".

1932. - Rođen srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav Mika Antić, izuzetan liričar i inventivan dječiji pjesnik, koji je u pjesme unio kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pesak", "Doručak s đavolom". Djela: zbirke pjesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pjesme za djecu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio-drame "Otužni marš", "Povečerje".

1932. - Samoubistvo izvršio američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak". Lansirao je 1844. osjetljivi fotografski papir, a 1899. jednostavnu foto-kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku prilagođenu kameri.

1945. - Najtežu bombu u Drugom svjetskom ratu - "velikog slema", težine 11 tona, britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo na željeznički vijadukt u njemačkom gradu Bilefeld1979. - Najmanje 200 ljudi poginulo prilikom pada aviona tipa "trajdent" na jednu fabriku blizu Pekinga.

1980. - U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo 87 ljudi, uključujući 14 članova američkog bokserskog tima.

1983. - Organizacija zemalja proizvođača nafte prvi put u 23-godišnjoj istoriji OPEK-a saglasila se sa smanjenjem cijene nafte za 15 odsto.

1986. - Umro srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umjetničke akademije u Beogradu. Kompoziciju i dirigovanje studirao je u Pragu. Djela: simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudački kvarteti, solo pjesme.

1991. - "Birmingemska šestorka" - šest Iraca pogrešno optuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem - oslobođena iz zatvora poslije 16 godina1995. - Astronaut Norman Tagard prvi je Amerikanac koji je poletio u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u Bajkonuru.

1997. - Umro američki filmski režiser austrijskog porijekla Fred Cineman, autor filmova realističke opservacije i angažovanog tretmana socijalnih problema i unutrašnjih moralnih sukoba. Filmovi: "Oči u noći", "Sedmi krst", "Ljudi", "Tereza", "Tačno u podne", "Svat", "Odavde do vječnosti" /nagrada "Oskar"/, "Oklahoma", "Šešir pun kiše", "Starac i more", "Priča o kaluđerici", "Čovjek za sva vremena" /nagrada "Oskar"/, "Operacija šakal".

2018. - Umro Stiven Hoking, engleski fizičar i kosmolog, profesor Univerziteta u Kembridžu, član Kraljevskog društva, akademik, jedan od najvećih svjetskih umova. Svjetsku slavu stekao je radom na teoriji o crnim rupama i otkriću da one emituju takozvanu "Hokingovu radijaciju". Hoking je bio prvi svjetski naučnik koji je u svom radu kombinovao opštu teoriju relativiteta i kvantnu mehaniku. Iza sebe je ostavio niz djela od kojih je najpoznatija knjiga "Kratka istorija vremena". Hoking je razotrkio neke od najzamršenijih tajni kosmosa, uprkos tome što mu je sa 22 godine otkrivena amiotrofna lateralna skleroza zbog koje je veći dio života proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran da komunicira pomoću kompjutera i glasovnog sintisajzera.