Danas je ponedjeljak, 18. mart, 77. dan 2024. Do kraja godine ima 289 dana.

1584. - Umro ruski car Ivan Grozni, prvi car Rusije, koji je radi stvaranja jake centralizovane države jačao carsko samodržavlje i suzbijao samovolju boljara. Reforme je sprovodio grubo, zbog čega je dobio nadimak "Grozni". Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584. je radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio grad Arhangelsk na ušću Sjeverne Dvine u Bijelo more. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala cijelim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir.

1745. - Umro engleski državnik Robert Volpol, prvi britanski premijer. Predsjednik vlade bio je od 1721. do 1742, najduže u istoriji Velike Britanije.

1780. - Rođen srpski knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1958. do smrti 1860, koji je postavio temelj nezavisnosti Srbije. Borio se i u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima poslije propasti ustanka i pomogao im da umire Hadži-Prodanovu bunu 1814, da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom s Marašli Ali-pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju. Potom je, vješto koristeći nesporazume Rusije i Otomanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu nasljednost kneževskog dostojanstva. Pod pritiskom Miletine bune, na Sretenje 1835. godine izdao je slobodouman ustav, kojem su se usprotivile Rusija, Otomansko carstvo i Austrija, pa ga je ubrzo ukinuo. Bio je primoran da se 1839. povuče s vlasti u korist sina Mihaila, a na prijesto ga je vratila Svetoandrejska skupština 1858.

1837. - Rođen američki državnik Stiven Grover Klivlend, predsjednik SAD od 1885. do 1889. i od 1893. do 1897. Lična čestitost i nezavisnost učinila ga je neprijateljem moćne njujorške organizacije "Tamani hol" - ogrezle u korupciji i podmićivanju - u okviru njegove Demokratske stranke. Tokom prvog predsjedničkog mandata nastojao je da iskoreni korupciju i smanji previsoku carinsku zaštitu, a drugi mandat je obilježila finansijska kriza i radnički nemiri.

1842. - Rođen francuski pisac Stefan Malarme, preteča simbolista, čije se pjesme odlikuju sugestivnom muzikalnošću stihova. Znatno je uticao na francusku poeziju. Djela: "Popodne jednog fauna", "Pjesme i proza".

1844. - Rođen ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski - Korsakov, član kompozitorske grupe "Velika petorica", čije djelo odlikuju raskošne orkestarske boje, briljantna instrumentacija i virtuozna orkestracija. Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je značajan i kao muzički pedagog: među njegovim učenicima su bili i Igor Stravinski i Sergej Prokofjev. Napisao je "Principe orkestracije", standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svijetu. Djela: opere "Sadko", "Zlatni pjetao", "Snjeguročka", "Carska nevjesta", simfonijske kompozicije "Fantazija na srpske teme", "Šeherezada", "Španski kapričo".

1848. - U Milanu izbila pobuna protiv Austrije i austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao je da povuče trupe iz grada.

1850. - Knez Aleksandar Karađorđević odobrio "Projekat ustrojenija Artiljerijske škole". Ovaj datum se obilježava kao Dan vojnog školstva Vojske Srbije.

1858. - Rođen njemački inženjer Rudolf Dizel, koji je 1893. konstruisao prvi motor s unutrašnjim sagorijevanjem na principu samopaljenja. Motor je po njemu dobio ime.

1869. - Rođen britanski državnik Artur Nevil Čembrlen, vođa Konzervativne stranke i premijer Velike Britanije od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbjegne vojni sukob s Njemačkom, potpisao je krajem 1938. kapitulantski Minhenski pakt s vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, što je omogućilo nacistima da 1939. raskomadaju Čehoslovačku.

1871. - Radnici Pariza su počeli prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, čiji je neposredni povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani "komunari", stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno tijelo, raspisali izbore i proglasili komunu, koja je u krvi ugušena krajem maja 1871.

1913. - U Solunu ubijen grčki kralj danskog porijekla Đorđe Prvi, koji je vladao Grčkom od 1863.

1921. - Boljševici su vojskom u krvi ugušili pobunu u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Mornari Flote i radnici u pomorskoj bazi u Kronštatu na ostrvu Kotlin u Finskom zalivu, zapadno od Petrograda, započeli su krajem februara 1921. pobunu protiv boljševičke vlasti, zahtijevajući ekonomske reforme i okončanje boljševičke političke dominacije. Kronštatski mornari i radnici su 1917. snažno podržavali boljševike i bili jedan od najvećih oslonaca Oktobarske revolucije.

1922. - Vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija britanski kolonijalni sud je, zbog toga što je predvodio kampanju građanske neposlušnosti, osudio na šest godina robije.

1932. - Rođen američki pisac Džon Hojer Apdajk, ironičan ali sumoran posmatrač američkih naravi. Pisac snažnog introspektivnog dara, prividno banalnim temama svjedoči o moralnim situacijama modernog čoveka. Djela: romani "Bježi, zeko, bježi", "Kentaur", "Sajam u ubožnici", "Na farmi", "Parovi", "Zeka se vraća", "Oženi me", "Državni udar", "Zeka je bogat", "Vještice iz Istvika", zbirke priča "Ista vrata", "Golubije perje", "Muzička škola", "Problemi", "Muzeji i žene".

1936. - Rođen južnoafrički državnik Frederik Vilem de Klerk, koji je doprinio okončanju rasne diskriminacije. Kao predsjednik Južne Afrike početkom devedesetih godina 20. vijeka odlučujuće je uticao da režim aparthejda bude demontiran.

1936. - Umro grčki državnik Elefterios Venizelos, osnivač Liberalne stranke i pet puta premijer od 1910. do 1933. Predvodio je borbu za oslobođenje Krita od Turaka i ujedinjenje tog grčkog ostrva u Mediteranu s maticom. Sklopio je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912. i uspio je da ojača i proširi Grčku u dva balkanska i u Prvom svjetskom ratu. Kad su u Prvom svjetskom ratu Centralne sile ponudile Grčkoj teritorijalne ustupke, pod uslovom da prekrši sporazum o savezništvu sa Srbijom i ratuje protiv nje, ponudu je odbio, rekavši: "Grčka je veoma mala zemlja da bi učinila jedan tako nečastan gest". Kao premijer je reformisao radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. U proljeće 1935. je pokušao da revolucijom omete obnovu monarhije, ali nije uspio i morao je da emigrira u Francusku, gdje je umro.

1938. - Meksički predsjednik Lasaro Kardenas nacionalizovao sve privatne naftne kompanije - mahom strane - i formirao državni naftni monopol "Pemeks".

1946. - Francuska Gijana, Martinik i Gvadelupa dobile su status prekomorskih departmana i postale integralni dio Francuske.

1948. - SSSR iz tadašnje Jugoslavije opozvao vojne stručnjake pod izgovorom da su "okruženi neprijateljstvom", a sutradan i civilne, pokušavajući da se jugoslovensko rukovodstvo pritiskom natjera da prihvati kurs koji je nametao Informbiro, odnosno Moskva.

1956. - Umro je srpski pravoslavni teolog i besjednik Nikolaj Velimirović, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj doktorirao je teologiju na univerzitetu u Bernu, poslije čega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu u Oksfordu i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju postao je predavač na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Između dva svjetska rata osnovao je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljački pokret, da bi zaštitio narod od agresivne sektaške propagande. Nijemci mu nisu oprostili ulogu u obaranju Trojnog pakta krajem marta 1941, pa su ga u Drugom svjetskom ratu, čim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali u manastir Ljubostinja, potom u manastir Vojlovica. S patrijarhom Gavrilom 1944. je zatočen u logor Dahau. Umro je u emigraciji u ruskom manastiru Svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji, a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira Svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991. Djela: "Religija Njegoševa", "Besede pod gorom", "Iznad greha i smrti", "Duša Srbije", "Srbija u svetlosti i mraku"...

1962. - Potpisan sporazum o prekidu vatre u Alžiru, čime je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost te francuske kolonije.

1965. - Sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao iz vasionskog broda "Vashod 2" i postao prvi čovjek koji je "šetao" kosmosom.

1965. - Umro bivši egipatski kralj Faruk Prvi, posljednji monarh Egipta. Na prijesto je stupio 1936, ali je njegov vladarski autoritet podlokala nesposobnost da spriječi britansko uplitanje u unutrašnja pitanja Egipta i vojni poraz u prvom arapsko-izraelskom ratu 1948. S vlasti su ga 1952. zbacili pobunjeni oficiri, poslije čega je prinuđen da ode u izbjeglištvo i umro je u Rimu.

1969. - Predsjednik SAD Ričard Nikson izdao tajnu naredbu o bombardovanju Kambodže.

1970. - Proamerički general Lon Nol izveo državni udar u Kambodži dok je šef države princ Norodom Sihanuk bio u posjeti Moskvi.

1975. - Parlament Tunisa proglasio Habiba Burgibu doživotnim šefom države.

1980. - Umro njemački filozof Erih From, koji je, oživljavajući humanističku tradiciju marksizma, pokušao da je primijeni na sociološko-psihološke probleme. Kritički je tumačio Sigmunda Frojda i analizirao uzroke ljudskog samootuđenja. Emigrirao je iz Njemačke pred nacizmom. Djela: "Bjekstvo od slobode", "Čovjek za sebe", "Zdravo društvo", "Vještina voljeti", "Zen-budizam i psihoanaliza", "Anatomija ljudske destruktivnosti", "Misija Zigmunda Frojda", "Marksova koncepcija čovjeka", "Čovjekovo srce", "Bićete kao bogovi".

1983. - Umro bivši italijanski kralj Umberto Drugi, posljednji monarh Italije, koji je na prijestolu proveo samo mjesec dana. Postao je kralj u maju 1946, poslije abdikacije oca Vitorija Emanuela Trećeg, ali je i sam abdicirao u junu 1946, jer su Italijani referendumom odabrali republiku, poslije čega je morao da emigrira i umro je u Švajcarskoj.

1994. - Vlada pod kontrolom Alije Izetbegovića u Sarajevu i Hrvatska su u Vašingtonu u prisustvu predsjednika SAD Bila Klintona potpisale sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

1997. - Izraelci su počeli izgradnju jevrejskog naselja Har Homa u istočnom Jerusalimu, što je izazvalo ogorčene proteste Palestinaca.

1999. - Šiptarski predstavnici su poslije fingiranih pregovora potpisali u Parizu papir koji su SAD i njeni NATO saveznici nazvali "međunarodnim mirovnim sporazumom", prema kojem je cijela Jugoslavija trebalo da potpadne pod okupaciju trupa NATO pakta. Jugoslovenska delegacija odbila je da stavi potpis, što je učinio i predstavnik Rusije u svojstvu svjedoka. Šest dana kasnije otpočela je agresija NATO pakta na Jugoslaviju.

2004. - Haški tribunal izrekao kaznu od sedam godina zatvora penzionisanom admiralu JNA Miodragu Jokiću, koji je priznao krivicu za napad na Dubrovnik.


2014. - Potpisan Sporazum o prisajedinjenju Rusije i Krima i formiranju novog entiteta unutar Ruske Federacije.

2017. - Umro Čak Beri, američki muzičar, pionir rokenrola.

2018. - Vladimir Putin ubjedljivom pobjedom na izborima osvojio je drugi zaredom šestogodišnji predsjednički mandat u Rusiji. To je ujedno četvrti mandat Putina na mjestu predsjednika, a bio je biran 2000, 2004. i 2012. godine.