Danas je subota, 2. oktobar, 275. dan 2021. Do kraja godine ima 90 dana.
1187. - Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalim od hrišćana, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.
1452. - Rođen engleski kralj Ričard Treći, koji je vladao od 1483. do 1485, kad je poginuo u bici kod Bosforta u borbi sa trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Ričardovom pogibijom je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala na grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.
1608. - Holandski optičar Hans Liperšej prikazao u Hagu prvi upotrebljiv teleskop.
1810. - Oko 30.000 Turaka u Prvom srpskom ustanku krenulo iz Bosne da uguši ustanak, koristeći prorijeđenost srpske vojske na Drini, čija se glavnina borila kod Varvarina, Deligrada i Sokobanje. Turci su 12 dana topovima tukli Loznicu, ali je nisu osvojili, a kad je s vojskom stigao vođa ustanka Đorđe Petrović - Karađorđe, potukao ih je i protjerao iz Srbije.
1831. - Petar Drugi Petrović Njegoš ustanovio perjanike i gvardiju, prve jedinice za održavanje reda i mira u Crnoj Gori.
1836. - Engleski prirodnjak Čarls Darvin uplovio na brodu "Bigl" u englesku luku Falmut poslije petogodišnjih istraživanja živog svijeta u Južnoj Americi i na ostrvima u južnom Pacifiku, koja su odlučujuće doprinijela razvoju njegove teorije o evoluciji, odnosno o promjenljivosti vrsta.
1847. - Rođen njemački državnik i feldmaršal Paul fon Hindenburg, u Prvom svjetskom ratu načelnik Štaba njemačke Vrhovne komande, a od 1925. do smrti 1934. predsjednik Njemačke. Istog dana kad je umro vođa nacista kancelar Adolf Hitler pruzeo je apsolutnu vlast, što je bio definitivni kraj Vajmarske Republike, uspostavljene poslije njemačkog poraza u Prvom svjetskom ratu.
1851. - Rođen francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nijemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza Njemačka je 11. novembra 1918. potpisala kapitulaciju, čime je završen rat.
1852. - Rođen škotski hemičar Vilijam Remzi, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Otkrio je gasove helijum, argon, kripton, radon, neon i ksenon. Dokazao je da se helijum stvara prilikom radioaktivnog raspadanja radijuma.
1869. - Rođen indijski nacionalni vođa Mohandas Karamčand Gandi, nazvan Mahatma /velika duša/, predvodnik borbe za oslobođenje Indije od britanske kolonijalne vlasti, otac moderne Indije. Završio je prava u Engleskoj 1891, od 1893. do 1914. u Južnoj Africi je predvodio tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Doktrina gandizma, koju je usvojio Indijski nacionalni kongres, partija na čelu borbe za nezavisnost, manifestovala se u pasivnom otporu. Sam je asketski živio i često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska uprava bila nemoćna. Stekao je ogroman ugled ne samo u Indiji, a pola godine poslije sticanja nezavisnosti Indije u Nju Delhiju ga je 30. januara 1948. ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha," koja se protivila politici stišavanja antagonizama između Hindusa i muslimana.
1870. - Papske države plebiscitom odlučile da se ujedine sa Italijom, a prijestonica je postao Rim umjesto Firence.
1904. - Rođen engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stijena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.
1904. - Rođen indijski državnik Lal Bahadur Šastri, premijer Indije od 1964. do iznenadne smrti u januaru 1966. tokom posjete SSSR-u.
1924. - Emitovanjem prvog redovnog radio-koncerta počelo zvanično emitovanje programa Radio-telegrafske stanice Beograd-Rakovica.
1924. - Društvo naroda usvojilo Ženevski protokol za mirno rješavanje međunarodnih sporova.
1935. - Fašistička Italija je napala Abisiniju /Etiopija/, pokorila je koristeći najmodernije oružje i zabranjene bojne otrove i držala pod okupacijom do 1941.
1944. - Nijemci ugušili ustanak u Varšavi koji je u Drugom svjetskom ratu podigla Otadžbinska armija lojalna emigrantskoj vladi u Londonu, a pridružili su joj se i varšavski odredi prosovjetske Narodne armije. Kad je ustanak počeo 1. avgusta 1944, Crvena armija i Prva poljska armija, formirana u SSSR-u, ulazile su u varšavsko predgrađe, ali nisu prešle rijeku Vislu. Više od 200.000 civila i 25.000 ustanika je poginulo tokom borbi, a Nijemci su potom evakuisali preživjele stanovnike Varšave i većinu umorili u koncentracionim logorima.
1949. - Umro je srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije je završio u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih pjesama, kojima se inspirisao. Napisao je "Spomenicu Stevanu Mokranjcu" i etnomuzikološke studije "Muzičke karakteristike našeg juga", "Muzičko delo našeg sela", "Narodne melodije u istočnoj Srbiji". Djela: ciklusi horova "Žalne pesme", "Pesme zemlje Raške", "Pesme zemlje Skenderbegove", solo pjesme, obrade narodnih pjesama.
1958. - Francuska zapadnoafrička kolonija Gvineja stekla nezavisnost.
1973. - Umro finski trkač Pavo Nurmi, koji je na dugim stazama osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Svjetske rekorde obarao je 29 puta.
1974. - Umro srpski pisac i političar Marko Vujačić, koji je između dva svjetska rata na listi Zemljoradničke stranke biran za senatora i poslanika. Narodnooslobodilačkoj borbi se priključio 1941. i bio je potpredsjednik AVNOJ-a, potom potpredsjednik Prezidijuma Savezne skupštine do 1953. Djela: "Znameniti crnogorski i hercegovački junaci" /pet knjiga/, "Vojvoda Mirko Petrović".
1990. - Prekinut saobraćaj putničkih vozova iz Beograda i Zagreba ka Splitu, Šibeniku i Zadru i između Bihaća i Splita, jer su prugu blokirali Srbi u Kninskoj krajini da bi spriječili ulazak policije Hrvatske u Knin.
1990. - Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo je 127 ljudi kad je oteti kineski avion udario u dva aviona koja su stajala na aerodromskoj pisti.
1996. - Bivši bugarski premijer Andrej Lukanov usmrćen vatrenim oružjem ispred svoje kuće u Sofiji.
1998. - Žan Pol Akajesu, bivši major armije Ruande, optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti, osuđen je u Hagu na tri doživotne robije.
2003. - Gregori Kopli, direktor Instituta za strategijske studije u Vašingtonu, iznio u javnosti dokaze o povezanosti Alije Izetbegovića sa Al kaidom.
2006. - Amerikanci Endrju Fajer i Krejg Melo dobili Nobelovu nagradu za medicinu za rad na kontroli rada gena.
2010. - Letonska koaliciona vlada desnog centra osvojila je većinu glasova na parlamentarnim izborima, a premijer Valdis Dombrovskis je ostao na toj dužnosti.
2012. - U oružanom napadu na studentski dom u Mubi, u severoistočnoj Nigeriji, u vrijeme studentskih izbora, ubijeno je 20 ljudi.
2013. - Italijanski glumac Đulijano Đema poznat po ulozi "Ringa" u "špageti-vesternima", poginuo je u saobraćajnoj nesreći. Igrao je u više od 100 filmova i na televiziji - od komedije do avanture i istorijskih filmova.
2017. - Američki penzioner ubio je 58 ljudi i ranio 524, pucajući iz automatskog oružja sa 32. sprata jednog hotela na publiku koncerta kantri muzike u Las Vegasu i potom izvršio samoubistvo.
