Danas je utorak, 21. april, 112. dan 2020. Do kraja godine ima 254 dana.

753. p. n. e. - Romul, prema istoričaru Marku Terenciju Varonu, osnovao Rim.

1142. - Umro francuski filozof i teolog Pjer Abelar, poznat po tragičnoj ljubavi prema Eloizi - njihova ljubavna pisma spadaju u bisere svjetske literature. Zabranjena ljubav je svirepo okončana kastriranjem Abelara, koji se potom - kao i Eloiza - povukao u manastir. Poput većine filozofa tog vremena rješavao je tzv. problem univerzalija, a njegovi teološki pogledi su osuđeni na sinodima u Soasonu 1121. i Sansu 1141. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije vjerovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. Djela: "Dijalektika", "Teologija - etika ili upoznaj samog sebe", "O božanskom jedinstvu i trojstvu", "Istorija nedaća".

1509. - Umro engleski kralj Henri Sedmi, osnivač dinastije Tjudor. Njegovim dolaskom na prijesto 1485. okončan je četrdesetogodišnji "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu. Prijesto je osigurao pobjedom u bici kod Bosvorta 1485, u kojoj je poginuo kralj Ričard Treći, a 1486. je ujedinio kuće Lankaster i Jork oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda Trećeg. Tokom vladavine zaveo je režim apsolutizma.

1699. - Umro francuski pisac Žan Batist Rasin, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju, pojednostavio radnju i insistirao na psihološkoj analizi ljudskih, naročito ljubavnih strasti. Pisao je veoma melodičnim stihovima. Djela: tragedije "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Bajazit", "Mitridat", "Atalija", komedija "Parničari".

1816. - Rođena engleska spisateljica irskog porijekla Šarlota Bronte, koja je se proslavila već prvim romanom "Džejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom je napisala zbirku pjesama. Ostala djela: "Vilet", "Profesor i Ema".

1828. - Rođen francuski teoretičar umjetnosti i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umjetnosti i društva. Zastupao je pretežno deterministička shvatanja istorije i umjetnosti i smatrao da pojedinac, izrazito određen jednom "preovlađujućom osobinom", trpi jak spoljni uticaj "rase", "sredine" i "trenutka". Kao filozof se bavio problemima saznanja, a kao istoričar je istraživao korijene dekadencije u Francuskoj. Djela: "Istorija engleske književnosti", "Filozofija umjetnosti", "O inteligenciji", "Postanak savremene Francuske".

1836. - Vojska Teksasa porazila Meksikance kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa, koji je 1845. ušao u sastav SAD.

1856. - Australija prva u svijetu uvela osmočasovni radni dan.

1882. - U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena prva srpska opereta - "Vračara" Davorina Jenka, autora srpske himne "Bože, pravde".

1903. - Umro srpski vojvoda Peko Pavlović, jedan od prvih oficira crnogorskog kneza Danila Prvog Petrovića. U ustanku u Hercegovini predvodio je 1875. hiljadu dobrovoljaca iz Crne Gore i organizovao ustaničku vojsku, svrstavši 11.000 Hercegovaca u 12 bataljona. Evropska štampa, koja je opširno pisala o ustanku, posebno je isticala njegovo vrsno komandovanje koje je Turcima nanijelo velike gubitke. Zbog sukoba s knezom Nikolom Prvim Petrovićem, koji mu je oduzeo komandu nad ustanicima, bio je neko vrijeme u emigraciji u Bugarskoj i Srbiji.

1910. - Umro američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih humorista svjetske literature. Proslavio se romanima "Doživljaji Toma Sojera", "Život na Misisipiju" i "Doživljaji Haklberi Fina", u kojima je prikazao jedinstvene životne situacije i autentični američki stil i govor.

1915. - Rođen američki filmski glumac meksičkog porijekla Entoni Rudolf Oaksaka Kvin, sjajan tumač izrazitih karaktera, snažne individualnosti, sirovih i elementarnih ljudi. Filmovi: "Parola", "Viva Zapata" /nagrada "Oskar"/, "Crno zlato", "Ulica", "Žudnja za životom" /nagrada "Oskar"/, "Grk Zorba", "Topovi sa Navarona", "Posljednji ratnik", "Nasljedstvo Feramonte".

1918. - U vazdušnoj borbi poginuo njemački pilot Manfred fon Rihthofen, nazvan "Crveni baron", najslavniji njemački avijatičar u Prvom svjetskom ratu. Tokom rata je oborio više od 80 neprijateljskih aviona.

1926. - Rođena britanska princeza Elizabet Aleksandra Meri, od 1952. Elizabeta Druga, kraljica Velike Britanije.

1941. - Šefovi diplomatija Njemačke i Italije Joahim fon Ribentrop i grof Galeaco Ćano u Drugom svjetskom ratu dogovorili se o podjeli Jugoslavije na njemačko i italijansko područje. Neke teritorije su prepuštene satelitskim vladama Mađarske i Bugarske.

1945. - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu ušla u predgrađa Berlina, probivši liniju odbrane nacističkih snaga.

1946. - Umro engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz, koji je pokazao da tržišni mehanizam ne stvara automatski punu zaposlenost i da je neophodna intervencija države radi izvlačenja iz nezaposlenosti i kriza. Djelom "Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca" uzdrmao je tradicionalnu mikroekonomiju koja se uglavnom bavila tržištem, cijenama i raspodjelom i orijentisao na istraživanje makroekonomskih veličina, posebno nivoa zaposlenosti. Ostala djela: "Ekonomska posljedica mira", "Rasprava o novcu", "Revizija mirovnog ugovora", "Traktat o novčanoj reformi", "Sredstva ka prosperitetu".

1960. - Glavni grad Brazila premješten iz Rio de Žaneira u Braziliju.

1967. - Vojnim udarom u Atini uspostavljen desničarski režim grčkih pukovnika, koji su ukinuli sve ustavne institucije.

1971. - Umro haićanski predsjednik Fransoa "Papa Dok" Divalije, koji je diktatorski vladao Haitijem od 1957. do smrti. Uz pomoć vojske 1964. se proglasio doživotnim predsjednikom, a sina Žana Kloda Divalijea odredio je za nasljednika. Stvorio je gangstersku miliciju poznatu kao "Tonton Makut", koja je terorisala stanovništvo.

1984. - U rudniku "Rembas - Zastava" u Resavici poginula 33 rudara.

1987. - Od aktiviranog eksploziva, koji su teroristi podmetnuli u Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke, poginulo je najmanje 150 ljudi.

1993. - Vrhovni sud Bolivije na 30 godina robije osudio bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu, pod optužbom za ubistva, pljačku, prevare i kršenje ustava.

1995. - Na insistiranje SAD i Njemačke, čemu se protivila Rusija koja se s Kinom uzdržala od glasanja, Savjet bezbjednosti UN produžio djelimičnu suspenziju sankcija protiv Savezne Republike Jugoslavije u sportu, kulturi, avionskom i riječnom saobraćaju za 75 dana, skrativši raniji rok od sto dana.

1996. - Koalicija lijevog centra "Maslinovo drvo" dobila parlamentarne izbore, što je bila prva pobjeda ljevice u Italiji od Drugog svjetskog rata.

1997. - Prvi kineski vojnici ušli u Hongkong, u okviru priprema za prelazak te britanske kolonije 1. jula 1997. pod suverenitet Kine.

1999. - U napadu avijacije NATO pakta sa osam projektila razoreno "Majino naselje" kod Đakovice i ubijeno najmanje 10 izbjeglica, uključujući trogodišnjeg Marka Ivanovića i sedmogodišnjeg Ivana Ivančića. U naselju, smještenom u zgradama bivše poljoprivredne zadruge, živjelo je 98 srpskih civila, izbjeglih iz Hrvatske i 22 iz Bosne i Hercegovine.

1999. - Prvi put od početka agresije NATO pakta na SR Jugoslaviju bombardovana zgrada Poslovnog centra "Ušće" u Novom Beogradu i Žeželjev most na Dunavu u Novom Sadu, a drugi put je napadnut most na Dunavu kod Beške koji je onesposobljen, čime je prekinut saobraćaj na autoputu E-75 između Beograda i jugoslovensko-mađarske granice.

1999. - Vojni sud u Pireju osudio na dvije i po godine zatvora, uslovno na tri godine, potporučnika Ratne mornarice Grčke Marinosa Ricudisa zato što je odbio da isplovi u Jadran na razaraču "Temistokle", koji je kao dio snaga NATO pakta učestvovao u agresiji na SRJ. On je rekao da kao pravoslavac ne može da učestvuje u napadu na jedan pravoslavni narod.

2000. - Dragan Nikolić - Jenki, koga je Haški sud optužio za zločine protiv humanosti i teška kršenja Ženevske konvencije, uključujući ubistvo, mučenja i nezakonito zatvaranje, uhapšen u Smederevu, a potom prebačen u RS. Nikolića terete da je u ljeto 1992. godine navodno bio komandant zatvora u mjestu Sušica u sjeveroistočnoj BiH.

2003. - Kapetan bivše Jugoslovenske narodne armije Miroslav Radić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u Vukovaru, predao se dobrovoljno organima vlasti u Beogradu.

2004. - Vrhovni sud Hrvatske potvrdio 20-godišnju zatvorsku kaznu Fikretu Abdiću, bivšem predsjedniku tzv. Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, koji je osuđen za ratni zločin počinjen u tzv. AP "Zapadna Bosna" od 1993. do 1995. godine.

2004. - Najmanje 73 lica poginulo, a više od 200 povrijeđeno u simultanim eksplozijama ispred tri policijske stanice u Basri, na jugu Iraka.

2006. - Gornji dom belgijskog parlamenta prihvatio zakon na osnovu kojeg se homoseksualnim parovima omogućava usvajanje djece.

2008. - Banka Engleske odobrila paket od 50 milijardi funti radi zamjene bankarskih potraživanja za državne obveznice i prevazilaženja posljedica globalne kreditne krize.