Danas je nedjelja, 24. januar, 24. dan 2021. Do kraja godine ima 341 dan.

41. - Ubijen rimski car Gaj Julije Cezar Germanik Kaligula, nevjerovatno svirep vladar, kome se pripisuje da je govorio da žali što rimski narod nema samo jednu glavu da bi jednim udarcem mogao da je odrubi. Tokom četiri godine vladavine ispoljio je i krajnju neuračunljivost, samovolju i nečuveno rasipništvo, postavši pionir orijentalnog tipa tiranije u rimskoj istoriji. Kad je uveo nepodnošljivo visoke poreze i ostale namete, okrenuo je protiv sebe senat i vojsku, čak i komandante sopstvene pretorijanske garde. Senat je potom za novog cara proglasio njegovog strica Klaudija Prvog Tiberija.

76. - Rođen rimski car Publije Elije Hadrijan, koji je tokom vladavine od 117. do smrti 138, uvidjevši da Rimsko carstvo slabi, utvrdio granice u jugozapadanoj Germaniji i Britaniji. Na sjevernoj granici provincije Britanije, između zaliva Klid i Fort, podigao je takozvani Hadrijanov bedem koji je trebalo da štiti od upada Pikta i Škota. Podigao je više gradova, od kojih je najvažniji Hadrijanov grad u Trakiji /sadašnje Jedrene/. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umjetnosti, a pisao je stihove, vajao i slikao.

661. - Kalifa Alija, zeta proroka Muhameda, u Kufi /na teritoriji sadašnjeg Iraka/ ubio pripadnik islamske sekte haridžita.

1712. - Rođen pruski kralj Fridrih Drugi Veliki, tipičan predstavnik pruskog militarizma, koji je tokom vladavine od 1740. do 1786. od Pruske stvorio evropsku silu. Kao pristalica ideje prosvijećenosti donekle je vladao u duhu prosvijećenog apsolutizma. U dvorcu u Sansusi je okupljao filozofe, pisce i umjetnike, uključujući francuskog pisca i filozofa Fransoa Voltera.

1732. - Rođen francuski pisac Pjer Ogisten Karon de Bomarše, vjesnik Francuske revolucije. Smjelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Djela: komedije "Seviljski berberin", "Figarova ženidba" - koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere - zatim autobiografsko djelo "Memoari".

1746. - Rođen švedski kralj Gustav Treći, koji je od stupanja na prijesto 1771. do nasilne smrti 1792. vladao apsolutistički, ali je bio i veliki pokrovitelj umjetnosti. Ratovao je protiv Rusije od 1788. do 1790. i bezuspješno je pokušavao da zauzme Sankt Peterburg. Inspirisan atentatom na njega u stokholmskoj operi u martu 1792. Đuzepe Verdi je napisao operu "Bal pod maskama".

1776. - Rođen njemački pisac Ernst Teodor Vilhelm Hofman, poznat kao Ernst Teodor Amadeus Hofman, čija su djela puna grotesknog humora, fantazije, hipnoze, telepatije, otuđenosti i strave, znatno uticala na evropsku književnost. Sadržaj tih priča kompozitor Žak Ofenbah je koristio za opere. Djela: "Fantastične slike u Kaloovom maniru", "Đavolji eliksiri", "Serpionova braća", "Životni nazori mačka Mura".

1847. - Rođen srpski vojskovođa vojvoda Radomir Putnik, koji se kao sjajan strateg posebno iskazao u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1916. U dva srpsko-turska rata od 1876. do 1878. komandovao je Rudničkom brigadom i Veterničkim odredom, jedinicama koje su se istakle u borbama na Javoru, Velikom Šiljegovcu, Đunisu, oko Pirota i u oslobađanju Niša, Vranja i Gnjilana. U srpsko-bugarskom ratu 1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. postavljen je za pomoćnika načelnika Generalštaba. Tada je u program obuke starješina uveo rješavanje taktičkih zadataka na Višoj školi Vojne akademije, u kojoj je predavao taktiku i generalštabnu službu. Komanda nad Šumadijskom divizijskom oblašću povjerena mu je 1893, ali mu je 1895. oduzeta i 1896. je penzionisan pod sumnjom da sarađuje s Radikalnom strankom. Reaktiviran je 1903. poslije ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i od tada je kao načelnik Glavnog generalštaba i ministar vojske 1904, od 1906. do 1908. i 1912. rukovodio ratnim pripremama. Umnogome, zahvaljujući njemu, srpska vojska je naoružana brzometnim oružjem i teškom artiljerijom, utvrđena je njena doktrina, povećan je i obučen rezervni starešinski kadar, otvorene su oficirske škole rodova, obučeno više generacija generalštabnih oficira, izrađeni su ratni planovi i propisani postupci mobilizacije. U Prvom balkanskom ratu je kao načelnik Štaba Vrhovne komande znatno doprinio pobjedi srpskih armija u neočekivanom sudaru s turskom vojskom u Kumanovskoj, a zatim u Bitoljskoj bici u oktobru i novembru 1912. U Drugom balkanskom ratu 1913. pravovremeno je rasporedio i pripremio vojsku, predvidjevši bugarski napad, što je bilo odlučujuće za trijumf Bregalničkoj bici. U Prvom svjetskom ratu 1914. vještim manevrisanjem i grupisanjem glavnine srpskih snaga doprinio je slamanju nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i Kolubarskoj bici. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915, osujetivši nizom manevara namjeru njemačke Vrhovne komande da je u sadejstvu s bugarskim i austrougarskim trupama opkoli i uništi, ali su ga prethodno saveznici - pogrešno procijenivši situaciju - onemogućili da ofanzivom spriječi Bugarsku da stupi u rat na strani Centralnih sila. U toku povlačenja srpske vojske teško je obolio i upućen je u Francusku na liječenje, gdje je umro 1917.

1848. - Džejms Maršal u Kaliforniji - tek pripojenoj SAD, koje su je otele od Meksika u ratu 1846. i 1847. - našao grumen zlata, ali je "zlatna groznica" pokrenuta tek u decembru iste godine, kad je izvještaje o pronalasku žutog metala potvrdio predsjednik SAD Džejms Noks Polk.

1887. - Rođena pozorišna glumica Živana-Žanka Stokić u Rabrovu. Glumica za koju je Branislav Nušić, oduševljen njenim glumačkim darom, napisao većinu svojih ženskih uloga. Žankina biografija, ili kao što ističu teatrolozi, jedan od najromantičnijih i najtragičnijih životnih romana. Putujućoj pozorišnom trupi koju je predvodio tada čuveni Ljubomir Rajičić Čvrga, pridružla se 1902. godine. U početku, njen jedini zadatak bio je da statira. Uz Aleksandra Gavrilovića, prvog srpskog ljubavnika na sceni, Žanka Stokić se u značajnijoj ulozi prvi put pojavila kao Tereza, u komadu "Bračna noć". Zajednički rad nastavili su u trupama Mana Petrovića, Mihajla Markovića, Dimitrija Nišlića.

1892. - Rođen srpski revolucionar Aleksa Dundić, heroj Oktobarske revolucije, proslavljeni komandant Konjičkog bataljona. Njegovo pravo ime i prezime i mjesto rođenja nisu pouzdano utvrđeni, ali je najvjerovanija pretpostavka da je rođen u selu Ražana kod Kosjerića u zapadnoj Srbiji. Kao dobrovoljac srpske vojske u Prvom svjetskom ratu je poslije ranjavanja pao u austrougarsko zarobljeništvo, odakle je prebjegao u Rusiju i pridružio se Crvenoj armiji. Postao je čuven po hrabrosti i među prvima je odlikovan "Ordenom crvene zastave". Poginuo je 1920. u bici kod Rovna u Ukrajini kao pomoćnik komandanta puka Šeste konjičke divizije Crvene armije. Kao znak priznanja urna s njegovim pepelom je položena u zidine Kremlja, a u Rovnu mu je podignut spomenik.

1915. - Britanski ratni brodovi u Prvom svjetskom ratu u Sjevernom moru potopili njemačku krstaricu "Bliher", na kojoj je poginulo 870 ljudi.

1920. - Umro italijanski slikar i vajar Amedeo Modiljani, čija su djela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti figura. U Parizu je živio od 1906. i jedan je od najznačajnijih predstavnika "Pariske škole". Najviše je slikao ženske aktove i portrete, a u mladosti se bavio i skulpturom u kojoj se osjećao uticaj crnačke plastike.

1937. - Zaključen jugoslovensko-bugarski pakt o vječnom prijateljstvu. Bugarska nije htjela da pristupi Balkanskom paktu koji je garantovao granice, ali joj je odgovaralo zbližavanje s najjačom balkanskom silom da bi lakše ostvarila pretenzije prema Grčkoj /Trakija/ i Rumuniji /južna Dobrudža/.

1946. - Generalna skupština UN osnovala Komisiju za atomsku energiju.

1965. - Umro engleski državnik i pisac Vinston Lenard Spenser Čerčil, premijer Velike Britanije u Drugom svjetskom ratu i od 1951. do 1955, jedna od najvećih političkih figura 20. vijeka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. Kao oficir se 1897. i 1898. borio u britanskim kolonijama Indiji i Sudanu, a u Burskom ratu bio je ratni dopisnik. Od 1905. do 1921. bio je državni podsekretar za kolonije, ministar trgovine, unutrašnjih poslova, prvi lord Admiraliteta, ministar za municiju, ministar rata i vazduhoplovstva i ministar kolonija, a od 1924. do 1929. ministar finansija. Bio je ideolog i organizator intervencije protiv Oktobarske revolucije u Rusiji. Kad je 1933. u Njemačkoj došao na vlast Adolf Hitler, Čerčil je opomenuo Britaniju da se što prije naoruža i da se Hitler može obuzdati samo beskompromisnim stavom. U najtežim danima, poslije sloma saveznika u Norveškoj i pada Francuske, u maju 1940. postao je premijer i vođa Konzervativne stranke. U maju 1943. uspostavio je vezu s Vrhovnim štabom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, potom priznao NOVJ kao jedinu snagu koja se u Jugoslaviji bori protiv fašizma i odlučujuće doprinio dolasku komunista na vlast u Jugoslaviji. Poslije Drugog svjetskog rata bio je inicijator podjele svijeta na interesne sfere i pristalica "hladnog rata" i borbe protiv komunizma. Poražen je na izborima 1945, ali je poslije izborne pobjede konzervativaca 1951. ponovo postao premijer. Djela: "Lord Rendolf Čerčil", "Moje afričko putovanje", "Liberalizam i socijalni problem", "Istorija svjetskog rata", "Marlboro, njegov život i doba", "Korak po korak", "U borbu", "Neumoljiva borba", "Početak kraja", "Memoari iz Drugog svjetskog rata".

1972. - Japanski vojnik Šjoići Jokoi otkriven na pacifičkom ostrvu Guam, gdje se 27 godina skrivao u džungli, ubijeđen da Drugi svjetski rat još traje.

1973. - Pregovarač SAD Henri Kisindžer izjavio da će Vijetnamski mirovni sporazum, dogovoren na pregovorima u Parizu, značiti i kraj borbi u Laosu i Kambodži, a pregovarač Hanoja Le Duk To opisao je taj dokument kao "veliku pobjedu za vijetnamski narod". Borbe u Vijetnamu okončane su tek krajem aprila 1975. oslobađanjem Sajgona i američkom vojnom katastrofom.

1983. - Umro američki filmski režiser Džordž Dui Kjukor, holivudski perfekcionista, posebno uspješan u muzičkoj komediji. Neki od njegovih filmova odišu diskretnošću, prefinjenim humorom i istančanim poznavanjem ljudske prirode, osobito ženske. Filmovi: "Male žene", "Silvija Skarlet", "Romeo i Julija", "Juče rođena", "Zvijezda je rođena", "Djevojke", "Maj Fair Lady", "Dejvid Koperfild", "Filadelfijska priča".

1986. - Gerilci Armije nacionalnog otpora bivšeg ministra odbrane Ugande Joverija Musevenija ušli u glavni grad Kampalu i potpuno ovladali njime dva dana kasnije. Pošto su njegove snage skršile otpor vladinih trupa i zbacile vladu generala Tita Okela, koji je na vlast došao poslije vojnog puča u kojem je u julu 1985. oborena vlada Miltona Obotea, Okelo je pobjegao u Sudan, a Museveni je 29. januara proglašen novim šefom države.

1996. - Varšavski vojni tužilac zvanično otvorio istragu nad premijerom Poljske Juzefom Oleksijem, zbog njegove navodne špijunske aktivnosti za račun Moskve, što se naknadno pokazalo kao lažna optužba, čiji je cilj eliminisanje političkog protivnika poljskog predsjednika Leha Valense.

2001 - Za direktora Britanske berze, stare 200 godina, prvi put je imenovana žena, bivša bankarka Klara Furs.

2003. - Vijeće republika SR Jugoslavije /SRJ/ ratifikovalo većinom glasova Zakon o potvrđivanju ugovora o dvojnom državljanstvu između SRJ i BiH.

2004. - Svemirsko vozilo NASE "oportjuniti" bezbjedno je sletjelo na Mars i poslije četiri časa poslalo prve snimke te planete na Zemlju.

2005. - Generalna skupština UN održala je prvu komemorativnu sjednicu u znak sjećanja na oslobađanje zatvorenika iz nacističkih koncentracionih logora.

2006. - Umro jedan od najznačajnijih njemačkih poslijeratnih producenata i scenarista Franc Zajc. Bio je producent oko 80 filmova, među kojima je i "Limeni doboš" iz 1979. koji je dobio Oskara za najbolji strani film.

2008. - Umro američki fotograf Berni Boston najpoznatiji po legendarnoj fotografiji demonstranata u Vašingtonu 1967. protiv Vijetnamskog rata, koji stavljaju cvijeće u cijevi pušaka vojnika.

2011. - U samoubilačkom bombaškom napadu na moskovski aerodom Domodedovo poginule 34 osobe, a 168 je ranjeno.

2012. - Grčki reditelj Teodoros Angelopulos poginuo je u Atini dok je snimao film o dužničkoj krizi. Njegovi najpoznatiji filmovi su "Putujući glumci", "Lovci", "Aleksandar Veliki", "Vječnost i jedan dan", "Predjeli u magli" i "Odisejev pogled".