Danas je nedjelja, 27. septembar, 271. dan 2020. Do kraja godine ima 95 dana.
1601. - Rođen francuski kralj Luj Trinaesti, koji je tokom vladavine od 1610. do 1643. zaveo apsolutizam uz pomoć kardinala Armana Žana di Plesija Rišeljea. Ugušio je ustanak hugenota, nastavio kolonijalno širenje Francuske i započeo Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć Njemačkog carstva. U vrijeme njegove vladavine 1635. osnovana je Francuska akademija.
1783. - Rođen španski general i meksički car Agustin Iturbide, koji je 1820. prešao na stranu meksičkih ustanika, a Kongres Meksika ga je 1822. proglasio carem Agustinom Prvim. Nekoliko mjeseci poslije krunisanja prinuđen je da abdicira i ode u izbjeglištvo, a kad se vratio i pokušao da vrati vlast, 1824. uhapšen je i strijeljan.
1825. - Engleski pronalazač Džordž Stivenson u Darlingtonu pokrenuo putnički voz na prvoj željezničkoj pruzi u svijetu: Darlington - Stokton u sjeveroistočnoj Engleskoj, koji je vukla njegova parna lokomotiva "aktiv". Uspjeh je bio ogroman i željeznica je ubrzo "osvojila" Evropu, potom i cijeli svijet.
1862. - Rođen južnoafrički general i državnik Luis Bota, jedan od vođa Bura u ratu s Englezima od 1899. do 1902. i prvi premijer Južnoafričke Unije od 1910. do 1919. Bio je premijer Transvala od 1907. do 1910, kad su se burske republike Transval, Natal, Orandž i Kejplend udružile u Uniju.
1854. - U Atlantskom okeanu se dogodila prva velika nesreća - potonuo je parobrod "Arktik" sa oko 300 ljudi.
1891. - Umro ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, koji je sjajnim stilom opisao stagnaciju, mrtvilo i parazitizam ruskog plemstva polovinom 19. vijeka. Atmosferi apatije i besmislenosti koja je obuzela rusko plemstvo suprotstavio je sve snažniji prodor vitalnih duhova mlade građanske klase. Ime Oblomov glavnog junaka drugog dijela istoimenog romana-trilogije i pojam "oblomovština" postali su sinonimi za apatiju i bezvoljnost. Ostala djela: romani "Obična priča", "Ponor", eseji "Milion grčeva", "Bolje ikad nego nikad", "Uspomene na Bjelinskog", putopis "Fregata `Palada`".
1895. - Rođen srpski ljekar Vojislav Arnovljević, osnivač kardiološke škole u Jugoslaviji, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Školovao se u Beogradu i u Francuskoj, gdje je upućen poslije prelaska Albanije u Prvom svjetskom ratu sa srpskom vojskom. Organizovao je prve kurseve iz kardiologije za ljekare iz cijele zemlje i objavio oko 90 studija iz kardiologije i drugih oblasti interne medicine. Od 1932. do 1934. izdavao je "Medicinski godišnjak", a od 1948. do 1963. uređivao je "Ljekarski priručnik".
1902. - Rođen srpski pisac i pozorišni kritičar Milan Dedinac, sljedbenik francuske avangardne lirike. Doprinio je oslobađanju srpske poezije od tradicionalne forme. Filozofski fakultet je završio u Beogradu, do Drugog svjetskog rata bio je novinar "Politike", od 1941. do 1943. bio u njemačkom zarobljeništvu, a poslije oslobođenja zemlje urednik "Politike", potom "Književnih novina", koje je osnovao sa grupom pisaca, bio ataše za kulturu u Parizu, dramaturg i upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Djela: "Javna ptica", "Jedan čovek na prozoru", "Pesme iz dnevnika zarobljenika broj 60211", "Od nemila do nedraga", "Poziv na putovanje", "Studija o Branku Radičeviću", "Pozorišne hronike".
1917. - Umro francuski slikar, grafičar i vajar Iler Žermen Edgar Dega, virtuozan crtač, slikar kojeg je najviše zanimala živost i raznovrsnost pokreta. U početku realista, kasnije se približio impresionizmu. U uljanoj tehnici izradio je više sjajnih portreta, naročito u mladosti - kasnije se više služio pastelom. U zrelom dobu radio je gotovo isključivo figure. Potkraj života radio je i sitne figure u vosku i glini.
1921. - Umro njemački kompozitor Engelbert Hamperdin, profesor Konzervatorijuma u Barseloni, Kelnu, Frankfurtu na Majni i Berlinu, koji se romantičnom operskom pričom "Ivica i Marica", prožetom duhom narodne muzike, odupro vagnerijanstvu i dao putokaz razvoja njemačke opere tog tipa. Ostala djela: opere "Kraljevska djeca", "Trnoružica", horske balade, solo pjesme.
1922. - Grčki kralj Konstantin Prvi zbog vojnog poraza u ratu s Turskom primoran, poslije dvogodišnje vladavine, da drugi put abdicira, čime je definitivno sišao s prijestola. Kralj je postao 1913, ali je 1917. prvi put abdicirao, jer je njegova odluka o neutralnosti Grčke u Prvom svjetskom ratu izazvala veliko nezadovoljstvo i u grčkom narodu i među zapadnim saveznicima.
1938. - Društvo naroda označilo Japan kao agresora u Kini.
1939. - Poslije 19 dana otpora i neprestanog trodnevnog bombardovanja Varšava se predala Nijemcima u Drugom svjetskom ratu.
1940. - Njemačka, Italija i Japan potpisali u Berlinu desetogodišnji vojni i ekonomski pakt, poznat pod nazivom Osovina Berlin - Rim - Tokio. Trojnom fašističkom paktu pristupile su ubrzo Mađarska, Rumunija, Bugarska, Slovačka i Finska, a zbog velikih demonstracija u Beogradu i ostalim srpskim gradovima 27. marta 1941. propao je pokušaj jugoslovenske vlade da mu priključi Jugoslaviju.
1947. - U Varšavi na savjetovanju komunističkih partija SSSR, Jugoslavije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Francuske i Italije odlučeno da se osnuje Informacioni biro tih partija sa sjedištem u Beogradu. Zaključeno je da je zadatak Informbiroa "organizacija razmjene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacija djelatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti".
1959. - Tajfun usmrtio skoro 5.000 ljudi na japanskom ostrvu Honšu.
1962. - U Jemenu u vojnom udaru pukovnik Abdula al Salal oborio monarhiju i proglasio Jemensku Arapsku Republiku. S prijestola je zbačen imam Mohamed, samo sedmicu pošto je naslijedio umrlog oca imama Ahmada.
1968. - Portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar, koji je vladao 36 godina, morao je zbog moždanog udara da napusti mjesto premijera.
1970. - Na inicijativu egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera kralj Jordana Husein i vođa palestinske gerilske grupe "Al Fatah" Jaser Arafat su se u Kairu sastali s liderima deset arapskih zemalja i potpisali sporazum o okončanju građanskog rata u Jordanu.
1990. - Iran i Velika Britanija obnovili diplomatske odnose, koje je Teheran prekinuo 1989. zbog knjige "Satanski stihovi" britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija, ali su oni podignuti na ambasadorski nivo tek 1998. kad su iranske vlasti odustale od "fatve", smrtne kazne zaprijećene Ruždiju.
1995. - Izraelska vlada Palestincima predala na samoupravu veliki dio Zapadne obale.
1996. - Snage fundamentalističkog islamskog pokreta talibana zauzele glavni grad Avganistana Kabul i objesile bivšeg šefa države Nadžibulu.
2000. - Komisija za traženje nestalih i zarobljenih lica Republike Srpske, na lokalitetu sela Zalazje na području opštine Srebrenica, pronašla ostatke 23 leša - lica srpske nacionalnosti koja su nestala na Petrovdan 1992. godine u ovom selu.
2011. - Umro Vilijam Grejtbač, američki inženjer, pronalazač pejsmejkera.
2017. - Umro Hju Hefner, američki producent, politički aktivista i filantrop,
osnivač i glavni urednik "Plejboja".
