Danas je utorak, 28. april, 119. dan 2020. Do kraja godine ima 247 dana.

1442. - Rođen engleski kralj Edvard Četvrti, vođa dinastije Jork u građanskom "Ratu dvije ruže" protiv pristalica dinastije Lankaster. Prijesto je osigurao pobjedama svojih snaga 1461. u ključnim bitkama kod Mortimer Krosa i Toutona. Krunu mu je 1470. preoteo prethodnik na prijestolu Henri Šesti, ali je pobjedom nad vojskom Lankastera u bici kod Tuksberija 1471. ponovo postao kralj i vladao je do smrti 1483.

1758. - Rođen američki državnik Džejms Monro, predsjednik SAD od 1817. do 1825, koji je 1823. proklamovao "Monroovu doktrinu", sa geslom "Amerika Amerikancima". Ona je bila izraz težnji sjevernoameričke industrijske buržoazije da zagospodari tržištem i sirovinskom bazom američkog kontinenta i potisne evropske sile, posebno namjeru Svete alijanse da nasilno uguši pobune kolonija u Srednjoj i Južnoj Americi protiv Španije i Portugalije.

1789. - Pobunjena posada engleskog broda "Baunti" ostavila je komandanta, okrutnog kapetana Vilijama Blaja i 18 njegovih pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj je poslije 48 dana dramatične plovidbe i više od 3.500 milja uspio da se domogne ostrva Timor blizu Jave.

1804. - U Zemunu održan sastanak srpskih ustanika i Turaka, uz posredovanje Austrije. S turske strane bilo je 12 dahija iz Beograda, a sa srpske vođa Prvog srpskog ustanka Đorđe Petrović - Karađorđe, vojvoda Janko Katić, barjaktar Tanasko Rajić i prota Mateja Nenadović, koji su predočili da je teško postići mir dok Turci pale srpske kuće, sijeku glave viđenijim ljudima i terorišu narod. I u trenutku dok su pregovori vođeni, Turci su palili srpske kuće na Čukarici iznad koje se vio gust dim vidljiv iz Zemuna. Srpski pregovarači su se vratili u Ostružnicu i počeli pripreme za napad na Beograd.

1813. - Umro ruski vojskovođa Mihail Ilarionovič Kutuzov, jedan od najvećih vojnih stratega 19. vijeka. Uprkos protivljenju cara Aleksandra Prvog i generala, u vrijeme napada francuskog cara Napoleona Prvog na Rusiju 1812, poslije bitke kod Borodina, pustio je Francuze da uđu u Moskvu, a zatim im nanio težak poraz, tjerajući ih do Pariza. U ratu protiv Otomanskog carstva 1811. veoma uspješno je komandovao ruskom Moldavskom armijom. Zbog njegove velike popularnosti u ruskom narodu, u SSSR su u Drugom svjetskom ratu ustanovljena tri ordena "Kutuzov".

1878. - Rođen američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Blajt, poznat kao Lajonel Barimor, koji se kao dijete proslavio glumeći Olivera Tvista, a pred kraj života je kao težak invalid, sjedeći u stolici, odigrao više izvanrednih karakternih uloga. Filmovi: "Grand hotel", "Ostrvo Largo", "Dama s kamelijama", "Raspučin i carica", TV serija "Dr Kilder".

1918. - Umro srpski nacionalni borac Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914. Atentat je Beču poslužio kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, čime je izazvan Prvi svjetski rat. Princip se pred policijom i sudom držao herojski i kao maloljetnik osuđen je na 20 godina teške tamnice. Zbog nehumanih zatvorskih uslova, obolio je od tuberkuloze i umro u tamnici u gradu Terezin u Češkoj, šest mjeseci prije sloma Austro-Ugarske.

1919. - Na Versajskoj mirovnoj konferenciji u Parizu 32 države, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, poslije Prvog svjetskog rata osnovale su Društvo naroda i obavezale se na zajedničku akciju protiv agresije, odrekle se upotrebe sile i prihvatile obavezu mirnog rješavanja sporova.

1924. - Rođen zambijski državnik Kenet Kaunda, prvi predsjednik Zambije od 1964. do 1991, istaknuti lider pokreta nesvrstanosti. Premijer je postao u januaru 1964, deset mjeseci prije nego što je ta afrička zemlja stekla nezavisnost.

1936. - Umro egipatski kralj Fuad Prvi, koji je na prijesto Egipta stupio 1922. Prethodno je pod britanskim protektoratom 1917. postao egipatski sultan, a titulu kralja uzeo je kad je Velika Britanija dala Egiptu ograničenu nezavisnost. Na prijestolu ga je naslijedio sin Faruk Prvi.

1939. - Njemački nacistički diktator Adolf Hitler je, pripremajući se za rat, odbacio njemačko-poljski pakt o nenapadanju, sklopljen u januaru 1934, i njemačko-britanski ugovor iz juna 1935.

1945. - Fašističkog diktatora Italije Benita Musolinija su, zajedno s ljubavnicom, dan pošto su ih zarobili, ubili italijanski partizani u mjestu Donga na obali jezera Komo.

1952. - Japan poslije poraza u Drugom svjetskom ratu vratio suverenitet i nezavisnost stupanjem na snagu mirovnog ugovora, potpisanog u San Francisku 1951.

1969. - Predsjednik Francuske Šarl de Gol dao ostavku poslije nepunih 11 godina na čelu Pete republike, koju je stvorio. Ostavka je bila moralni čin starog generala, već tada legende Francuske, čijoj je slavi i veličini posvetio sav život. On se povukao poslije referenduma o regionalizaciji zemlje i ukidanju senata, na kojem je većina glasala protiv njegovih ideja.

1977. - Andreas Bader i ostali pohapšeni članovi njemačke ljevičarske terorističke grupe "Bader-Majnhof" osuđeni su na doživotnu robiju poslije skoro dvogodišnjeg suđenja u Štutgartu.

1980. - Državni sekretar SAD Sajrus Vens podnio ostavku poslije neuspjele misije komandosa da spasu američke taoce u Iranu.

1986. - Sovjetska vlada objavila da se dva dana prije toga dogodila velika nuklearna nesreća u elektrani u Černobilju.

1992. - Proglašena Savezna Republika Jugoslavija na osnovu Ustava, donesenog prethodnog dana, i odluka skupština Srbije i Crne Gore o stvaranju zajedničke države poslije otcjepljenja pobunjenih republika. Ispred zdanja Savezne skupštine s jarbola je spuštena zastava SFRJ s petokrakom i podignuta plavo-bijelo-crvena trobojka - zastava treće Jugoslavije. Srbija i Crna Gora su, priznate na Berlinskom kongresu 1878. i 1918, poslije šestogodišnjih borbi u dva balkanska i Prvom svjetskom ratu i velikih žrtava, bile stožer okupljanja jugoslovenskih naroda u jednu državu.

1995. - Od eksplozije gasa poginula najmanje 103 žitelja južnokorejskog mjesta Tegu.

1999. - Vlada Savezne Republike Jugoslavije podnijela Međunarodnom sudu pravde u Hagu tužbu protiv zemalja NATO pakta zbog neovlašćene upotrebe sile, započete agresijom 24. marta 1999.

1999. - Prilikom bombardovanja jednog romskog naselja u Prizrenu avijacija NATO-a usmrtila najmanje četvoro civila iz porodice Zuljfuri, uključujući dvogodišnjeg Maksuma i dvoipogodišnju Kasandru, a u napadu na civilne ciljeve blizu crnogorske varošice Tuzi ubijena je starica Paška Junčaj.

2001. - Albanski ekstremisti ubili osam makedonskih policajaca kod Tetova.

2001. - Sa kosmodroma "Bajkonor" u Kazahstanu u svemir, sa dvojicom ruskih kosmonauta, u ruskoj letjelici "Sojuz", poletio i prvi turista - Amerikanac Denis Tito.

2003. - Ruski svemirski brod "Sojuz", prva lansirana letjelica sa ljudskom posadom nakon pada američkog šatla "Kolumbija", uspješno se spojio sa međunarodnom svemirskom stanicom u Zemljinoj orbiti.