Danas je nedjelja, 3. decembar, 337. dan 2023. godine. Do kraja godine ostalo je još 28 dana.
1808. - Madrid se predao snagama francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte.
1810. - Britanija preotela od Francuske ostrva Mauricijus i Reunion.
1857. - Rođen engleski pisac poljskog porijekla Teodor Jozef Konrad Korženovski, poznat kao Džozef Konrad, čija se djela odlikuju ironičnim pesimizmom, gorčinom, ironijom, fatalizmom, etičkim idealizmom i bogatom pjesničkom simbolikom. Kao pripadnik britanske trgovačke mornarice 20 godina je plovio morima, pa je dosta opisivao život pomoraca i borbu čovjeka i mora. Djela: romani "Lord Džim", "Tajfun", "Nostromo", "Tajni agent", "Pod zapadnim očima", "Pobjeda", uspomene "Ogledalo mora".
1883. - Rođen austrijski kompozitor Anton fon Vebern, jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku nacisti u Drugom svjetskom ratu zabranili. Stvorio je jezgrovit muzički jezik prefinjenih nijansi. Djela: kamerna za gudački kvartet "Pet stavova", "Šest bagatela ", orkestarska "Šest komada", "Pet komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pjesme.
1894. - Rođen indijski državnik Radžendra Prasad, prvi predsjednik nezavisne Indije od 1950. do 1963. godine.
1914. - U jeku Kolubarske bitke komandant Prve srpske armije general Živojin Mišić odlučio da srpska vojska pređe u kontraofanzivu. Prva armija brzo je probila neprijateljsku odbranu i izbila na planinski masiv Suvobor - Maljen, a Druga armija i odbrana Beograda slomile su otpor austrougarske Pete armije i protjerale je preko Save. Poslije velike pobjede srpske vojske Mišić je unaprijeđen u čin vojvode. Kolubarska bitka imala je ogroman vojni i politički značaj za Srbiju i njene saveznike u Prvom svjetskom ratu.
1915. - Srpska vojska, praćena izbjeglicama, u Prvom svjetskom ratu počela povlačenje kroz Crnu Goru i Albaniju, jedinstveno u istoriji ratovanja, pri čemu je od gladi i bolesti umrlo više od 240.000 ljudi. Na ostrvo Krf stiglo je 135 000 vojnika, a u Bizertu oko 12 000, od kojih je ponovo formirana Srpska armija, koja je 1918. godine oslobodila okupiranu zemlju.
1917. - Predsjednik SAD Vudro Vilson u Prvom svjetskom ratu zatražio od Kongresa da objavi rat Austro-Ugarskoj.
1918. - Zamjenik načelnika italijanske Vrhovne komande general Pjetro Badoljo podnio Vladi Memorandum o akciji za razbijanje tek proglašene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojem je naglasio da su uslovi za unutrašnje sukobe izvanredni i da ih samo treba aktivirati, "svim mogućim sredstvima". Memorandum je prihvaćen i godinama je bio osnov politike Rima prema Jugoslaviji, naročito od dolaska na vlast fašističkog diktatora Benita Musolinija.
1919. - Umro francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. vijeka. Slikao je s neuporedivim osjećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit i razvio izraz karakterističan po svijetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedne forme i žive impresionističke fakture.
1923. - Rođena grčka operska pjevačica Sesilija Sofija Marija Kalogeropulu, poznata kao Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Sa ogromnim uspjehom pjevala je na najvećim svjetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera. Vanredno sugestivna gluma i glas velikog raspona neobične boje i izuzetne topline, kojim je s lakoćom savladavala i najteže dionice, donijeli su joj svjetsku slavu.
1930. - Rođen francuski režiser Žan Lik Godar, vodeća ličnost "novog talasa" francuskog filma. Filmovi: "Do posljednjeg daha", "Žena je žena", "Ludi Pjero", "Broj dva", "Živjeti svoj život", "Karabinjeri", "Prezir", "Udata žena", "Muško i žensko", "Vikend", "Jedan plus jedan", "Simpatija za đavola", "Istočni vjetar", "Spasavaj se ko može", "Pasija", "Ime: Karmen".
1931. - Usvojen Vestminsterski statut, prema kojem su dominioni Velike Britanije stekli potpunu zakonodavnu nezavisnost.
1952. - Generalna skupština UN prihvatila prijedlog Indije o uspostavljanju primirja u Koreji.
1967. - Južnoafrički hirurg Kristijan Barnar u bolnici "Grote šur" u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine presadio srce. Teški srčani bolesnik Luis Vaškanski sa srcem jedne 25-godišnje djevojke, nastradale u saobraćajnoj nesreći, živio je 18 dana.
1971. - Počeo indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobjedom Indije i odvajanjem Bangladeša, do tada Istočnog Pakistana, u posebnu državu.
1975. - U Laosu preuzimanjem vlasti komunisti ukinuli 600 godina staru monarhiju.
1978. - Umrla srpska glumica Ljubinka Bobić, član Narodnog pozorišta u Beogradu. Započela karijeru 1921. godine kao tumač uloga naivnih, nestašnih, vragolastih djevojaka, osvojivši naprečac gledalište vedrinom i neposrednošću. Tumačeći kasnije karakterne uloge, iskazala je izuzetno scensko umijeće. Njenu karijeru najviše je obilježila nenadmašna interpretacija Živke u "Gospođi ministarki" Branislava Nušića.
1984. - U gradu Bopal u Indiji skoro 4.500 ljudi umrlo, 500 oslijepilo, a 50.000 zatrovano gasom koji je iscurio iz fabrike za proizvodnju sredstava za zaštitu bilja "Junion karbajd".
1991. - Generalna skupština UN izabrala Butrosa Galija, dotadašnjeg potpredsjednika egipatske Vlade, za generalnog sekretara UN. On je naslijedio Peruanca Havijera Pereza de Kueljara i tu dužnost obavljao do 1997. godine.
1991. - Rusija priznala nezavisnost Ukrajine, a ruski predsjednik Boris Nikolajevič Jeljcin zauzeo se za što brže normalizovanje odnosa Rusije i Ukrajine.
2001. - Vlasti Saudijske Arabije prvi put odobrile ženama da imaju lična dokumenta.
2006. - Predsjednik Venecuele Ugo Čavez /52/ ponovo pobijedio na predsjedničkim izborima.
2018. - Umro Andrej Bitov, ruski književnik, predsjednik Ruskog PEN centra, predsjednik Međunarodnog PEN-a, počasni član Ruske akademije umjetnosti.
