Danas je srijeda, 31. jul, 212. dan 2024. Do kraja godine ima 153 dana.
1489. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristifor Kolumbo na trećem putovanju u Novi svijet otkrio ostrvo koje je nazvao Trinidad.
1556. - Umro španski vojnik i sveštenik Ignasio de Lojola, osnivač rimokatoličkog jezuitskog reda 1534. Kao španski oficir ranjen je u borbi protiv Francuza, poslije čega je preduzeo hodočašće u Palestinu i studirao teologiju u Barseloni i na pariskoj Sorboni, gdje je postao magistar teologije. Za "generala" jezuitskog reda izabran je 1541. i taj položaj je zauzimao do smrti. Izradio je ustav jezuitskog reda i priručnik pod nazivom "Duhovne vježbe za vladavinu nad samim sobom".
1684. - U borbi s Turcima poginuo proslavljeni srpski junak iz Ravnih Kotara Vuk Mandušić, uz Stojana Jankovića i Iliju Smiljanića najomiljeniji junak narodne uskočke epike.
1789. - Ruske i austrijske trupe, pod komandom generalisimusa Aleksandra Vasiljeviča Suvorova i vojvode od Koburga pobijedile tursku vojsku kod Fokšanija u Rumuniji.
1849. - U bici kod Šegešvara poginuo mađarski pisac i revolucionar srpskog porijekla major Šandor Petefi, reformator mađarske poezije, u koju je unio narodni duh. Rođen je 1823. kao Aleksandar Petrović, od oca Srbina i majke Slovakinje, ali je kasnije pomađarčio ime. S 15 godina je postao vojnik, a u revoluciji koja je izbila 1848. bio je jedan od njenih junaka. Prve pjesme je napisao kao gimnazijalac i ubrzo postao najomiljeniji i najčitaniji mađarski pjesnik. Pisao je i novele, romane i drame. Djela: roman "Krvnikovo uže", poezija "Izabrane pjesme", "Petefijeve pjesme", "Apostol", "Vitez Janoš".
1886. - Umro mađarski kompozitor, pijanista i dirigent Franc List, muzičar romantičarskog opredjeljenja i predvodnik nove muzičke škole, pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku, dao klaviru sjaj i snagu orkestra i znatno uticao na razvoj evropske muzike 19. vijeka. Stvorio je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta, komponujući ih u jednom stavu. Djela: klavirske kompozicije "Godine hodočašća", "Ljubavni snovi", "Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", simfonijske pjesme "Prelidi", "Mazepa", "Taso", 20 mađarskih rapsodija, niz klavirskih koncverata, oratorijuma, misa, solo pjesama. Napisao je mnoštvo studija i eseja i biografiju Frederika Šopena.
1912. - Rođen američki ekonomista Milton Fridman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976, začetnik "čikaške škole" u ekonomiji /"pogon o novcu"/. Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i smatrao da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomske politike. Djela: "Studija o kvantitativnoj teoriji novca", "Program za monetarnu stabilnost", "Monetarna istorija SAD 1867-1960", "Inflacija: uzroci i posljedice", "Dolari i deficiti", "Optimalna količina novca", "Kontrarevolucija u monetarnoj politici".
1914. - Vođu francuskih socijalista Žana Žoresa, koji je svim silama nastojao da spriječi Prvi svjetski rat, ubio jedan šovinistički fanatik. Bio je među rijetkim evropskim političarima koji se dosljedno borio protiv svjetskog krvoprolića, što mu je stvorilo mnoge protivnike. U parlamentu se zalagao za socijalno zakonodavstvo i antiklerikalne mjere. Osnovao je 1904. list "Imanite", koji i sada izlazi. Djela: "Dokazi" (o Drajfusovoj aferi), "Socijalističke studije", "Nova armija", "Socijalistička istorija francuske revolucije".
1919. - U poraženoj Njemačkoj poslije Prvog svjetskog rata donesen Vajmarski ustav, kojim je uspostavljena republika i ukinuta carevina.
1941. - Rajhsmaršal Herman Gering u Drugom svjetskom ratu u pisanoj formi naložio šefu policije Rajnhardu Hajdrihu da sačini nacrt plana "konačnog rješenja" - istrebljenja Jevreja u Evropi.
1944. - Kao pilot savezničkog aviona, na borbenom zadatku nad Mediteranom u Drugom svjetskom ratu, poginuo francuski pisac Antoan Mari Rože de Sent Egziperi, autor "Malog princa", jednog od najljepših dječijih romana u svjetskoj književnosti. U djelima je veličao moralnu snagu heroja.
1954. - Italijanska ekspedicija koju je predvodio Ardito Desio prva uspjela da osvoji himalajski vrh K-2.
1964. - Američki vasionski brod bez ljudske posade "Rendžer 7" emitovao prve snimke tamne strane Mjeseca.
1971. - Američki astronauti Dejvid Skot i Džejms Irvin, članovi misije "Apolo 15", postali prvi ljudi koji su se vozili površinom Mjeseca - više od šest časova proveli su u vožnji električnim lunarnim vozilom.
1974. - Stupio na snagu sporazum o prekidu vatre između Turske i Grčke na ostrvu Kipar.
1991. - Predsjednik SSSR Mihail Sergejevič Gorbačov i predsjednik SAD Džordž Buš u Moskvi potpisali sporazum o ograničenju nuklearnog oružja velikog dometa.
1993. - Zbog opstrukcije muslimanske strane, u Ženevi neuspješno završeni pregovori o Oven-Stoltenbergovom planu o BiH kao uniji tri republike, koje su vodili predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, lider Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban i muslimanski vođa Alija Izetbegović.
1994. - Savjet bezbjednosti UN odobrio upotrebu vojne sile na Haitiju, omogućivši tako intervenciju koju su protiv vojnog režima predvodile SAD i povratak na vlast izbjeglog predsjednika Žana Bertrana Aristida.
1996. - Zamjenik ministra pravosuđa Republike Srpske Goran Nešković predao Haškom tribunalu 300 predmeta koji se odnose na Srbe kao žrtve ratnih zločina, a na listi optuženih su i imena muslimanskih vođa Alije Izetbegović, Ejupa Ganića i Rasima Delića.
1997. - Umro bivši vijetnamski car Bao Daj, posljednji monarh Vijetnama, koji je kao marioneta "vladao" zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Poslije četiri decenije u izbjeglištvu umro je u vojnoj bolnici u Parizu.
2003. - Austrijanac Feliks Baumgartner prvi padobranom preletio Lamanš, padajući brzinom većom od 200 kilometara na čas.
2017. - Umrla Žana Moro, francuska pozorišna, filmska i TV glumica. Najpoznatiji filmovi - "Ljubavnici", "Moderato kantabile", "Noć", "Žil i Džim", "Proces", "Dnevnik jedne sobarice", "Nevesta je bila u crnini" i "Malo pozorište Žana Renoara".
