Danas je ponedjeljak, 4. mart, 64. dan 2024. Do kraja godine ima 302 dana.
1193. - Umro arapski državnik i vojskovođa Jusuf Saladin /Salah-al-Din/, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio veliki dio Sirije i Palestinu sa Jerusalimom. Tako je poslije 88 godina okončao franačku okupaciju Jerusalima, što je izazvalo Treći krstaški rat. Važio je za mudrog i vjerski tolerantnog vladara.
1461. - U engleskom "ratu ruža" Edvard od Jorka preuzeo tron kao kralj Edvard Četvrti.
1678. - Rođen italijanski kompozitor i violinski virtuoz Antonio Vivaldi, sveštenik koga su zbog boje kose nazivali "crveni pop", čije je barokno muziciranje oduševljavalo savremenike izvanrednom tehnikom i improvizacijom. Značajan je kao autor solističkih koncerata za pojedine instrumente i končerta grosa, posebno kao kompozitor "Četiri doba". Napisao je niz koncerata za violinu, flautu, fagot.
1789. - U Njujorku zasnovan prvi Kongres SAD.
1801. - Tomas Džeferson postao prvi predsjednik SAD, inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.
1832. - Umro francuski orijentalista Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Uspio je da 1822. dešifruje hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mjestu Rešid.
1849. - Austrijski car Franc Jozef Prvi - nosilac ideje o pangermanskoj ulozi Austrije, nacionalnog ugnjetavanja i žestoki neprijatelj Slovena - izazvao državni udar poslije krvavog gušenja mađarske revolucije.
1852. - Umro ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze. Romantično-folklornim pripovijetkama osvojio je čitaoce i književnu kritiku, poslije čega je pisao oporije ali životnije. Romanom "Taras Buljba" je, ponesen etičkim vrlinama i borbom kozačkih predaka protiv poljskih i turskih osvajača, iskazao divljenje za njihovu neuporedivu hrabrost, odanost Rusiji i pravoslavlju i žeđ za slobodom. U zbirkama pripovijedaka "Večeri na salašu kraj Dikanjke", "Mirgorod", "Petrogradske priče", "Arabeske", poemi "Mrtve duše", komedijama "Revizor" i "Ženidba" oživio je ogromnu pozornicu spahijske Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg vremena, silnicima i pijancima. Njegovi junaci su postali obrazac ljenosti, gluposti, sebičnosti i korupcije. Prestravljen užasima kojima je vjerno slikao Rusiju, napisao je knjigu "Izabrana mjesta iz prepiske sa prijateljima", bez uspjeha pokušavajući da na mračnu sliku baci svijetle tonove i stvori pozitivne junake. Pred smrt je uništio rukopis drugog toma "Mrtvih duša". Na osnovu Gogoljevog djela, Visarion Bjelinski je formulisao principe naturalne škole ruske književnosti, a Nikolaj Černiševski ga je smatrao osnivačem "satiričnog ili, tačnije rečeno, kritičkog pravca ruskog realizma".
1857. - Mirom u Parizu završen britansko-persijski rat i šah Persije morao da prizna nezavisnost Avganistana, što je London iskoristio da se s manje teškoća usmjeri na pokoravanje te zemlje.
1913. - Rođen američki filmski glumac Džulijus Garfinkl, poznat kao Džon Garfild, koji je najčešće igrao uloge društvenih autsajdera i buntovnika. Bio je veliki prijatelj Jugoslavije, mnogo je učinio da se u SAD u Drugom svjetskom ratu probije istina o narodnoooslobodilačkoj borbi, a pred kraj rata se na njenom tlu borio protiv njemačkih nacista. Filmovi: "Četiri žene", "Huarez", "Načinili su me zločincem", "Morski vuk", "Oni žive opasno", "Poštar uvijek zvoni dva puta", "Humoreska", "Tijelo i duša", "Snaga zla", "Džentlmenski sporazum", "Veliki nož", "Imati i nemati".
1933. - Frenklin Ruzvelt položio zakletvu kao 32. predsjednik SAD i pod pritiskom ekonomske krize objavio "Nju dil", čija je suština bilo intervenisanje kapitalističke države u rastrojeni privredni sistem zemlje.
1941. - Jugoslovenski knez-namjesnik Pavle Karađorđević se u Drugom svjetskom ratu u Berhtesgadenu tajno sastao sa vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, koji je zatražio da Beograd pristupi Trojnom paktu, a Njemačka i Italija bi navodno garantovale integritet i nezavisnost Jugoslavije.
1941. - Britanska mornarica u Drugom svjetskom ratu napala njemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 njemačkih brodova.
1945. - Progoneći njemačke trupe, sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu izbila na Baltičko more.
1952. - Kina optužila SAD da su u Koreji počele biološki rat.
1965. - Sirija nacionalizovala devet naftnih kompanija, uključujući dvije američkih naftnih koncerna.
1967. - Umro srpski pisac Vladan Desnica, izuzetan stilista, suptilan psihološki analitičar. Ispisao je sugestivne stranice o naravima ljudi zavičajne Dalmacije. Pravo i filozofiju studirao je u Zagrebu i Parizu i do Drugog svjetskog rata bio je advokat. Direktni je potomak legendarnog srpskog uskoka Stojana Jankovića. Djela: romani "Zimsko ljetovanje", "Proljeća Ivana Galeba", zbirke novela "Olupine na suncu", "Proljeće u Badrovcu", "Tu odmah pokraj nas", zbirka stihova "Slijepac na žalu".
1970. - Havariju francuske podmornice "Euridika" u Sredozemnom moru u blizini Tulona nije preživio niko od 57 ljudi, koliko se nalazilo u njoj.
1977. - U snažnom zemljotresu u Rumuniji, koji je najteže pogodio glavni grad Bukurešt, poginulo više od 1.570 ljudi.
1996. - Islamski terorista-samoubica u Tel Avivu ubio 13 ljudi i ranio više od 130, uključujući i djecu.
2004. - Dvije trećine kompleksa srednjovjekovnog manastira Hilandara na Svetoj Gori uništeno u požaru. Vatra, koja se širila preko krovova, potpuno je uništila dio manastirskog kompleksa - od igumanove kelije, preko gostoprimnice sve do Pirga Svetog Save.
2019. - Umro Klaus Kinkel, njemački političar, vicekancelar, ministar pravde i spoljnih poslova, šef zapadnonemačke obavještajne službe i lider Stranke slobodnih demokrata FDP.
2019.- Papa Franjo odlučio da potpuno otvori tajni vatikanski arhiv iz vremena Drugog svjetskog rata, kada je Katoličku crkvu vodio papa Pije Dvanaesti, što su Jevreji zahtijevali decenijama. Pojedini Jevreji optužuju Pija, koji je vladao od 1939. do 1958. godine, da je ignorisao Holokaust tokom Drugog svjetskog rata i da o tome nije snažno govorio.
