Danas je petak, 4. novembar, 308. dan 2022. Do kraja godine ima 57 dana.
1307. - Švajcarska Konfederacija proglasila nezavisnost od Austrije.
1650. - Rođen engleski kralj Vilijam Treći - Oranski, koji je tokom vladavine od 1689. do 1702. učvrstio režim pod dominacijom buržoasko-zemljoposjedničkog parlamenta. Pod njegovom vlašću Engleska je ponovo zauzela Irsku.
1847. - Umro njemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, osnivač konzervatorijuma u Lajpcigu, istaknuti predstavnik romantizma. Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko djelo - scensku muziku za "San ljetnje noći". S uspjehom se ogledao u svim muzičkim oblastima, osim u operi i njegova djela se odlikuju klasičarskim tretmanom oblika i harmonije. Djela: simfonije "Škotska", "Italijanska", uvertira "Hebridi" ili "Fingalova pećina", klavirska kompozicija "Pjesme bez riječi", oratorijumi "Paulus", "Elijas", "Koncert za violinu i orkestar u E-molu", solo pjesme, kamerna muzika.
1890. - U Londonu otvorena prva linija podzemne električne željeznice u svijetu.
1908. - Umro srpski istoričar, pisac, folklorista, pedagog i prevodilac Milan Milićević, član Srpske kraljevske akademije. Djela: istorijska - "Kneževina Srbija", "Knez Miloš u pričama", "Karađorđe u govoru i tvoru", "Pomenik znamenitih ljudi srpskog naroda novijega doba", pripovijetke: "Zimnje večeri", "Letnje večeri", "Međudnevica".
1918. - U Prvom svjetskom ratu poginuo engleski pisac Vilfred Oven, čija je poezija najsnažnija osuda ratnih zvjerstava. Znatno je uticao na moderne engleske pjesnike, posebno na Vistena Hjua Odna i Stivna Spendera.
1918. - Sile Antante se u Prvom svjetskom ratu saglasile sa uslovima kapitulacije Njemačke, zasnovanim na "14 tačaka" predsjednika SAD Vudra Vilsona.
1921. - Japanskog premijera Takašija Haru ubio desničarski fanatik.
1922. - U Dolini kraljeva kod Luksora u Egiptu engleski arheolog Hauard Karter otkrio grob faraona Tutankamona.
1931. - Društvo naroda optužilo Japan zbog agresije na Mandžuriju. Kad ga je osudila svjetska javnost, Japan je napustio Društvo naroda u martu 1933.
1939. - Na traženje predsjednika Frenklina Ruzvelta Kongres je donio zakon o prodaji ratnog materijala na osnovu principa "plati, pa nosi", što je bio prvi korak SAD na putu ulaska u Drugi svjetski rat. U martu 1941. taj zakon je zamijenjen novim - o zajmu i najmu - s još većim povlasticama zemljama koje su se borile protiv fašizma.
1942. - Britanska Osma armija generala Bernarda Lo Montgomerija u egipatskoj pustinji kod gradića El Alamejn u Drugom svjetskom ratu potukla njemačko-italijanski Afrički korpus generala Ervina Romela, gotovo ga uništivši poslije 12 dana ogorčenih borbi. Četiri dana potom je uslijedilo iskrcavanje saveznika u sjevernoj Africi poslije kojeg su u maju 1943. potpuno slomljene snage sila Osovine u Africi.
1946. - Osnovan UNESKO /Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu/ radi rješavanja problema obrazovanja u zemljama pogođenim Drugim svjetskim ratom. Kasnije su zadaci Uneska prošireni, posebno u zaštiti kulturnog i istorijskog blaga i razmjeni naučnih radnika i publikacija.
1952. - Republikanac Dvajt Ajzenhauer pobijedio na izborima za predsjednika SAD, ali se potom nije naročito istakao tokom dva četvorogodišnja mandata. Bivši general je mnogo govorio o miru, ali je znatno više energije uložio u trku u naoružanju u vrijeme hladnoratovskog nadmetanja Zapada i Istoka.
1956. - Umro srpski arheolog Miloje Vasić, jedan od osnivača arheologije u Srbiji, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Njegovo životno djelo je otkopavanje preistorijskog naselja Vinča. Na osnovu toga postavio je tezu da podunavska kultura potiče iz Sredozemlja
/egejska kultura/ i prednje Azije, a ne iz nordijskih zemalja. Objavio je više od sto naučnih radova. Djela: "Preistorijska Vinča, 1-2", "Arhitektura i skulptura u Dalmaciji", "Žiča i Lazarica", "Jonska kolonija Vinča".
1956. - Sovjetska armija ugušila pobunu u Mađarskoj, a umjesto Imre Nađa, koji je sklonište potražio u ambasadi Jugoslavije, premijer je postao Janoš Kadar.
1966. - Najveće poplave u istoriji Italije pogodile trećinu njene teritorije, a u Firenci je znatno oštećeno kulturno blago, uključujući mnoge freske na zidovima palata i crkava.
1976. - Velika Britanija predložila nezavisnost Južne Rodezije pod vladavinom crnačke većine od 1. marta 1978.
1979. - Islamski studenti u Teheranu okupirali ambasadu SAD, čija su 52 službenika potom 444 dana držali kao taoce, tražeći izručenje zbačenog šaha Reze Pahlavija.
1980. - Za predsjednika SAD izabran republikanac Ronald Regan, koji je na položaju ostao dva mandata, pošto je dobio i izbore 1984.
1983. - U Libanu poginulo više od 40 izraelskih vojnika od detonacije kamiona punog eksploziva, koju je izazvao islamski terorista-samoubica.
1984. - Prvi slobodni izbori u Nikaragvi završeni pobjedom Sandinistickog fronta, koji je osvojio 68 odsto glasova.
1995. - Ubijen izraelski premijer Jicak Rabin u trenutku kad je napuštao mirovni miting u Tel Avivu. Bio je šef vlade od 1974. do 1977. i od juna 1992. do tog dana - kada ga je revolverskim hicima usmrtio jevrejski student Jigal Amir. Od 1940. se kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah borio protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i francuskih kvislinških trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji. General i načelnik generalštaba postao je 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog poraza Arapima u ratu 1967, ali je poslije ponovnog preuzimanja vlasti 1992. postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja s Arapima. To je izazvalo gnjev izraelskih nacionalista, a posebno prepuštanje Palestincima teritorija zauzetih u ratu 1967.
2008. - Za predsjednika SAD izabran Barak Obama, kandidat Demokratske partije, prvi Afroamerikanac na toj funkciji.
2019. - SAD zvanično obavijestile UN da započinju proces povlačenja iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.
