Danas je srijeda, 5. jul, 186. dan 2023. Do kraja godine ima 179 dana.

1811. - Venecuela postala prva južnoamerička država koja je proglasila nezavisnost od Španije.

1830. - Francuske kolonijalne trupe zauzele grad Alžir u Alžiru, tada pod vlašću Otomanskog carstva. Alžir je ostao pod francuskom upravom do 1962, kad je poslije oslobodilačkog rata izborio nezavisnost.

1833. - Umro francuski hemičar Žozef Nisefor Nieps, pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820. prvi je u svijetu uspio da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče, prekrivene osjetljivim slojem asfaltnog laka.

1857. - Rođena njemačka revolucionarka Klara Cetkin, jedan od osnivača ženskog međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke partije Njemačke, na čiji je prijedlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena. Zbog aktivnosti u socijalističkom pokretu morala je 1882. da emigrira iz Njemačke. Po povratku 1890. rukovodila je ženskim proleterskim pokretom, a od 1892. do 1917. uređivala je ženski socijaldemokratski list "Gleicheit". Inicijator je Prve međunarodne konferencije žena 1907, na kojoj je izabrana za sekretara Međunarodnog ženskog sekretarijata. Međunarodna konferencija žena u Kopenhagenu 1910. prihvatila je njen prijedlog o proglašenju 8. marta za Međunarodni praznik žena-radnica. Tokom Prvog svjetskog rata bila je aktivna u ljevičarskoj grupi "Spartak" i zbog osude imperijalističkog rata 1915. je uhapšena. Bila je član Prezidijuma Treće internacionale, rukovodilac Ženskog odjeljenja Kominterne i komunistički poslanik u Rajhstagu /parlament/ do dolaska nacista na vlast, poslije čega je izbjegla u Moskvu, gdje je umrla 1933.

1872. - Rođen francuski državnik Eduar Erio, koga su Nijemci u Drugom svjetskom ratu 1942. otjerali u zarobljeništvo, odakle je oslobođen 1945. pošto je Crvena armija zauzela Berlin. Predvodio je Radikal-socijalističku partiju od 1919. do 1955. Bio je više puta premijer i član vlade između 1924. i 1936, a od 1936. do 1940. i od 1947. do 1953. predsjednik parlamenta.

1879. - Rođen američki teniser i političar Dvajt Dejvis, koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija "Dejvis kup". U vrijeme predsjednika SAD Kelvina Kulidža bio je ministar rata od 1925. do 1929.

1880. - Rođen češki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koji je javno počeo da nastupa već u osmoj godini života, stekavši ugled jednog od najvećih violinskih virtuoza svog vremena, a kao kompozitor je pokazao smisao za kolorit, mada nije iskazao znatniju inventivnost. Djela: "Američka simfonija u A-molu", šest koncerata za violinu i orkestar, simfonijske varijacije za violinu i kamerni orkestar, kraće kompozicije za violinu i klavir.

1889. - Umro srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Poslije završenog prava radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovijedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba i uspio da obuhvati panoramu epohe, sjajno zapažajući unutrašnje suprotnosti društva. Djela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".

1887. - Rođen srpski ljekar Kosta Todorović, stručnjak za zarazne bolesti, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u Parizu. Napisao je više od 150 radova na srpskom i stranim jezicima. Značajan je i njegov rad na bibliografiji jugoslovenskih publikacija iz mikrobiologije, imunologije, epidemiologije i higijene. Djela: "Udžbenik akutnih i infektivnih bolesti", "Priručnik za liječenje tuberkuloznog meningitisa".

1889. - Rođen francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto, član Francuske akademije. Često je mijenjao stav i stil i oprobao se kao pjesnik, romansijer, pisac drama, kritičar, slikar, režiser i filmski scenarista. Djela: romani "Strašna djeca", "Tomas varalica", pozorišni komadi "Pisaća mašina", "Strašni roditelji", "Orfej", "Edip", "Antigona".

1901. - Rođen ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, jedan od utemeljivača parodijsko-satiričnog žanra minijatura i romansi s lutkama i osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka, jedinstvenog u svijetu. Stvaralac inventivnog duha i bogate mašte, režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim djelima tog pozorišnog žanra, poput "Čarobne Aladinove lampe", "Neobičnog koncerta", "2:0 za nas", "Đavoljeg mlina".

1911. - Rođen francuski državnik Žorž Pompidu, predsjednik Francuske od 1969. do 1974. Šef države je postao poslije ostavke Šarla de Gola. Sa De Golom je blisko sarađivao od 1945, u međuvremenu je bio direktor Rotšildove banke, šef De Golovog kabineta i član Ustavnog savjeta, a od 1962. do 1968. premijer.

1932. - U Portugaliji premijer postao Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1933. zaveo profašističku diktaturu, okončanu tek 1974, četiri godine poslije njegove smrti.

1941. - U Beogradu su u Drugom svjetskom ratu Nijemci osnovali zloglasni logor na Banjici, kroz koji su do oktobra 1944. prošle desetine hiljada ljudi, uglavnom Srba i Jevreja. Većina logoraša je usmrćena na stratištu u Jajincima blizu Beograda, gdje je iz tog logora, logora na Starom sajmištu i ostalih zatvora strijeljano najmanje 70.000 ljudi.

1943. - Ofanzivom njemačkih snaga na položaje Crvene armije iz pravca Orela i Harkova, u Drugom svjetskom ratu je počela Kurska bitka, najveći tenkovski okršaj u istoriji ratova, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova s obje strane. Nijemci su angažovali 50 divizija, od kojih 14 oklopnih i dvije motorizovane, ali su pretrpjeli poraz od kojeg se nisu oporavili - izgubili su pola miliona vojnika i 2.900 tenkova.

1943. - U borbama za oslobođenje Zvornika u Drugom svjetskom ratu poginuo je politički komesar Prve proleterske divizije Filip Kljajić - Fića, jedan od organizatora ustanka u Srbiji 1941, član Glavnog štaba Srbije. Bio je prvi politički komesar Prve proleterske brigade. Proglašen je narodnim herojem.

1959. - Predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio je parlament i preuzeo diktatorska ovlašćenja.

1975. - Zelenortska ostrva dobila nezavisnost poslije 500 godina pod vlašću Portugalije.

1975. - Američki teniser afričkog porijekla Artur Eš u finalu pobijedio zemljaka Džimija Konorsa, postavši prvi crnac u dugoj istoriji turnira u Vimbldonu koji je pobijedio na najprestižnijem svjetskom teniskom takmičenju.

1977. - General Mohamad Zija ul Hak u Pakistanu vojnim udarom zbacio premijera Zulfikara Ali Buta.

1980. - Švedski teniser Bjorn Borg peti put uzastopno pobijedio na turniru u Vimbldonu, što niko do tada nije uspio.

1990. - Skupština Srbije usvojila Zakon o prestanku rada Skupštine i Izvršnog vijeća SAP Kosova i Metohije zbog njihovog secesionističkog djelovanja i nastojanja da stvore "Republiku Kosovo".

1992. - U bratunačkom selu Zagoni pripadnici muslimanskih oružanih snaga iz Srebrenice ubili 14 Srba, a u srebreničkom selu Krnjići 24 mještanina.

1994. - Palestinski vođa Jaser Arafat doputovao je na Zapadnu obalu poslije 27 godina boravka u izbjeglištvu, najavivši preobražaj teritorija pod palestinskom samoupravom u državu Palestina, s prijestonicom u Istočnom Jerusalimu.

2003. - Prvi vojnici iz sastava NATO-a krenuli iz Njemačke za Kabul.

2008.- Čuveni srpski genetičar doktor Miodrag Stojković uspio da napravi laboratorijsku krv.

2017. - Oko 400.000 ljudi evakuisano na jugu Japana zbog obilne kiše i rasta vodostaja rijeka.