1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo otkrio ostrvo Hispanjola, sada podijeljeno između Haitija i Dominikanske Republike.

1507. - Njemački kartograf Martin Valdemiler objavio prvu geografsku kartu novog kontinenta kome je dao ime Amerika. U vrijeme izrade novog izdanja Ptolomejevog atlasa čitao je pisma Ameriga Vespučija iz Novog svijeta, u kojima je italijanski moreplovac tvrdio da put preko Atlantika ne vodi u Aziju već na, do tada, nepoznat kontinent, koji je na osnovu tih opisa nacrtao i na karti napisao riječ - Amerika.

1792. - Žirondinci u vrijeme Francuske revolucije odlučili da kralju Luju Šesnaestom, posljednjem monarhu feudalne apsolutističke Francuske, bude suđeno. Revolucionarni sud ga je potom osudio na smrt i kralj je 1793. pogubljen na giljotini.

1833. - Rođen srpski pisac Jovan Jovanović - Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema ocjeni književne kritike "pjesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda" u drugoj polovini 19. vijeka. Kao pjesnik se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispjevao je zbirke ljubavnih pjesama "Đulići" i "Đulići uveoci" - potresne, elegične ispovijesti poslije smrti supruge i četvoro djece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrijednih političko-satiričnih pjesama, a kao dječiji pjesnik je neprevaziđen u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža", "Starmali" i dječiji list "Neven". Prevodio je s ruskog, njemačkog, mađarskog i engleskog jezika. Ostala djela: knjiga pjesama "Pevanija", pjesnička legenda "Vidosava Branković", šaljivi komad "Šaran".

1877. - Američki pronalazač Tomas Edison u Vest Orindžu u Njju Džersiju demonstrirao prvi zvučni snimak.

1882. - Umro engleski pisac Entoni Trolop, koji je u velikom broju romana realistično opisao građanski stalež viktorijanske Engleske. Među njima su najuspjeliji romani iz ciklusa o imaginarnoj pokrajini Barsetšir, poput "Stražara", "Tornjeva Barčestra" i "Posljednje hronike Barseta", u kojima se pojavljuju isti likovi u različitom dobu života.

1889. - Umro američki državnik Džeferson Dejvis, predsjednik Konfederacije Država Amerike tokom građanskog rata od 1861. do 1865. Poslije poraza južnih država u građanskom ratu je uhapšen, ali je 1867. pušten iz zatvora bez suđenja.

1907. - U jednoj od najtežih nesreća u rudnicima SAD poginuo 361 rudar u rudniku uglja Monona u Virdžiniji.

1916. - Njemačke trupe u Prvom svjetskom ratu ušle u rumunsku prijestonicu Bukurešt.

1917. - Finski parlament u Helsinkiju proglasio nezavisnost Finske, koju je priznala sovjetska Rusija. Finska je od vremena ruskog cara Aleksandra Prvog Romanova gubila teritoriju, a poslije ratova Napoleona Prvog Bonaparte potpuno je potpala pod vlast Rusije i 1809. postala rusko veliko vojvodstvo.

1917. - U sudaru francuskog broda "Mon Blan", natovarenog eksplozivom, uključujući 5.000 tona trinitrotoluola, s belgijskim brodom "Imo" u luci grada Halifaks u Kanadi, poginulo je više od 1.500 ljudi, oko 8.000 je ranjeno i veliki dio grada je razoren.

1921. - Velika Britanija potpisala mirovni sporazum sa Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država kao članica Britanskog komonvelta.

1925. - Italija i Egipat potpisali sporazum o granicama talijanske kolonije Libije.

1938. - Francuska i Njemačka potpisale sporazum o nepovredivosti međusobnih granica, koji su Nijemci pogazili u Drugom svjetskom ratu.

1941. - U divovskoj bici za Moskvu Crvena armija u Drugom svjetskom ratu prešla u protivofanzivu, jer su do tada Nijemci nezadrživo napredovali od početka rata. Na frontu širokom 300 kilometara njemačke linije su probijene u napadu sedam sovjetskih armija i dva konjička korpusa, čiji su borci bili opremljeni i uvježbani za borbu pri niskoj temperaturi i u debelom snijegu. Cijele nacističke divizije bile su pregažene ili opkoljene i kasnije razbijene. Do kraja februara 1942. front je pomjeren 115 do 200 kilometara od Moskve.

1942. - Rođen Peter Handke, austrijski književnik, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1959. - Umro srpski pisac Jovan Palavestra, koji je pisao pripovijetke i drame, pozorišnu i književnu kritiku. Djela: drame "Savesti na vetru", "Čovek koji se snašao", "Veliki skandal", zbirke pripovijedaka "Sivi vidici", "Na belom hlebu".

1971. - Indija priznala Bangladeš - bivši Istočni Pakistan, a Pakistan je uzvratio prekidom diplomatskih odnosa s Indijom.

1978. - Španci referendumom odobrili novi ustav, prema kojem je Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.

1989. - U najvećem masovnom zločinu u istoriji Kanade ubica usmrtio 14 studentkinja Univerziteta u Montrealu i potom se ubio.

1992. - Hindu ekstremisti uništili džamiju u Ajođi na sjeveru Indije, koju su, kako se vjeruje, muslimanski osvajači izgradili u Srednjem vijeku na zgarištu velikog hindu hrama, koji su razorili. Od eksplozije vjerskih strasti hindusa i muslimana u Ajođi je poginulo najmanje 400 ljudi.

1995. - Između Habarovska i Sahalina pao ruski avion "Tu-154" i udes nije preživio niko od 97 putnika i članova posade.

1997. - Najmanje 85 ljudi poginulo u blizini Irkutska kad se ruski transportni avion "An-124" - koji je prevozio dva borbena aviona - srušio na jedno naselje.

2003. - Generalna skupština Asocijacije balkanskih novinskih agencija /ABNA/ u Solunu verifikovala Srpskoj novinskoj agenciji Srna status punopravne članice ove organizacije.

2017. - Umro Džoni Holidej /Žan Filip Leo Smet/, francuski rok pjevač i filmski i TV glumac

2019. - Njemački kancelar Angela Merkel došla u kompleks nekadašnjeg nacističkog logora smrti Aušvic, prvi put od kada je 2005. godine došla na vlast.