Danas je srijeda, 7. april, 97. dan 2021. Do kraja godine ima 268 dana.

1348. - U Pragu osnovan univerzitet, prvi u centralnoj Evropi.

1498. - Umro francuski kralj Šarl Osmi, koji je vladao od 1483, a pod pritiskom plemstva 1494. je započeo ratove za osvajanje Italije, okončane šest decenija poslije njegove smrti. Uspio je da privremeno osvoji Napuljsku Kraljevinu, a pohodi na Italiju su imali krupne kulturne posljedice, jer su pokrenuli širenje humanističke kulture u Francuskoj.

1614. - Umro španski slikar i vajar grčkog porijekla Dominikus Teotokopulos, poznat kao El Greko, čije je originalno slikarstvo prožeto pravoslavnom tradicijom i italijanskom renesansom. S rodnog Krita, preko Venecije - gdje je učio slikarstvo kod Jakopa Tintoreta - i Rima, dospio je u španski grad Toledo, u kojem je živio 37 godina i ostao do smrti. Nepriznavanjem trodimenzionalnog prostora i klasične perspektive i tehnikom slikanja izduženih ljudskih figura, razlikovao se od svih slikara svog vremena, ali je tek početkom 20. vijeka shvaćeno da je jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva. Najviše je slikao portrete i obrađivao religiozne teme, jer su narudžbine Crkve bile njegov glavni izvor prihoda, ali nije prihvatao slikarstvo kao instrument vjerske propagande, zbog čega je imao veoma rđavu reputaciju u rimokatoličkim krugovima u Španiji i često se sukobljavao s vjerskim vlastima. I sam kralj Felipe Drugi mu je prebacivao da je "površan" u obradi vjerskih tema. Djela: "Pogreb grofa Orgaza", "Duhovi", "Blagovijesti", "Molitva na Maslinovoj gori", "Laokon", "Toledo", "Ortensio Feliks de Paravisino".

1770. - Rođen engleski pisac Vilijam Vordsvort, čija je poezija označila prelaz iz klasicizma u romantizam. Najznačajniji je stvaralac prve generacije engleskih romantičara i ideolog novih kretanja u poeziji, mada ih sam nije označio kao romantizam. Centralna tema njegove lirike bila je opis osjećanja mistične povezanosti s prirodom. Boravio je 1791. i 1792. u revolucionarnoj Francuskoj, postavši vatreni republikanac. Djela: zbirka pjesama "Lirske balade", stihovana autobiografija "Preludijum".

1772. - Rođen francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista koji je smatrao da je kapitalizam "asocijalan", jer su u njemu pojedinci u stalnom ratu jedni s drugima. Ekonomsko-društveni razvoj razvrstao je u tri perioda: predindustrijski, "rasparčanu, neprijatnu industriju" u kapitalizmu i društvenu, privlačnu industriju. Smatrao je da se društvo može preobraziti u harmoniju pomoću eksperimentalnih zajednica falangi u kojima ljudska individualnost dostiže vrhunac, što doprinosi opštoj harmoniji. Djela: "Novi industrijski i društveni svijet", "Teorija četiri pokreta", "Sabrana djela" /šest knjiga, posthumno/.

1915. - Rođena američka pjevačica Elinora Fejgn, poznata kao Bili Holidej, nazvana "kraljicom džeza i bluza". Prema muzičkim kritičarima, još se ni jedan džez-pjevač nije približio njenim interpretacijama.

1929. - Radio-Beograd prvi put prenosio sportsku utakmicu u Jugoslaviji. Reporter Rade Stoilović je prenosio drugo poluvrijeme susreta beogradskih fudbalskih ekipa BSK - Jugoslavija.

1939. - Rođen američki filmski režiser, scenarista i producent Frensis Ford Kopola, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u SAD u drugoj polovini 20. vijeka, dobitnik pet "Oskara" i dvije "Zlatne palme" festivala u Kanu. Filmovi: režija - "Demencija", "Sada si veliki dječko", "Dolina sreće", "Pleme kiše", "Kum", "Prisluškivanje" /"Zlatna palma"/, "Kum 2" /"Oskar"/, "Veliki Getsbi", "Apokalipsa sada" /"Zlatna palma"/, "Kum 3", "Kapetan Eo", "Pegi Su se udala", "Njujorške priče", "Gori li Pariz?", "Paton - žudnja za slavom" /"Oskar"/, "Prisluškivanje"/"Oskar"/, produkcija - "Američki grafiti".

1939. - Fašistička Italija počela invaziju Albanije.

1943. - Umro srpski pisac i diplomata Jovan Dučić, član Srpske kraljevske akademije, čija je lirika - izuzetne versifikacije, jezika i plastičnosti slika - udarila pečat srpskoj poeziji u prvoj polovini 20. vijeka. Diplomirao je prava u Parizu i od 1912. do 1941. bio ambasador kraljevina Srbije i Jugoslavije u velikim evropskim gradovima. Dugo poslije oslobođenja zemlje komunističke vlasti su nastojale da ga ignorišu kao stvaraoca zbog njegovog političkog opredjeljenja, lijepeći mu posmrtno, s vremena na vrijeme, etiketu "velikosrpskog nacionaliste". Tokom Drugog svjetskog rata među prvima je ukazivao na zločinačku prirodu ustaške Nezavisne Države Hrvatske i stravični genocid nad Srbima. Njegove kosti su tek nedavno prenesene u rodno Trebinje, a umro je u Geri u SAD, u emigraciji. Već prvom zbirkom - "Pesme", objavljenom 1901. u Mostaru, predstavio se kao nadahnut liričar i pjesnik obuzet temama bola i usamljenosti, ljubavi i smrti. Pisao je i prozu /"Jutra sa Leotara"/, putopise /"Gradovi i himere", "Pismo iz Ženeve", "Pismo s Alpa", "Pismo iz Španije"/, eseje /"Blago cara Radovana", "Moji saputnici", "Staza pored puta"/, studije /"Grof Sava Vladislavić"/, istorijske spise /"Vjerujem u Boga i u srpstvo"/.

1945. - Američki avioni u Drugom svjetskom ratu potopili najveći japanski ratni brod - "Jamato".

1947. - Umro američki automobilski magnat Henri Ford, koji je najviše doprinio naglom razvoju automobilizma. Prve "benzinske kočije" je konstruisao 1896, a od 1899. je proizvodio automobile. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, a 1908. je stvorio "model T", prvi "narodni automobil".

1953. - Švedski diplomata Dag Hamaršeld izabran za generalnog sekretara UN.

1955. - Umrla američka filmska glumica Teda Bara, prvi "vamp" u istoriji kinematografije, tip fatalne žene koja izaziva masovne erotske fantazije. Filmovi: "Kleopatra", "Karmen", "Saloma", "Žena tigar", "Dama s kamelijama", "Pjesma sirene".

1963. - Donesn ustav kojim je naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija promijenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a Josip Broz proglašen doživotnim šefom države. Njegovi tvorci su isticali da je to prvi dokument novog tipa u istoriji ustavnosti, jer sadrži elemente "jedne prave povelje novog društva", ali su poslije samo 11 godina donijeli novi ustav, čiji su konfederalni elementi omogućili razbijanje Jugoslavije 1991.

1966. - Iz Sredozemnog mora kod španske obale izvađena američka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehničke greške.

1980. - SAD prekinule diplomatske odnose sa Iranom.

1990. - Feribot "Skandinavska zvijezda" zahvaćen plamenom tokom krstarenja u Sjevernom moru između Norveške i Danske i u nesreći je poginulo 158 ljudi.

1992. - Skupština u Banjaluci na osnovu plebiscita srpskog naroda u bivšoj Bosni i Hercegovini u novembru 1991. proglasila nezavisnost Republike Srpske, a Biljana Plavšić i Nikola Koljević su saopštili da su podnijeli ostavke u Predsjedništvu BiH.

1992. - Osnovana, na Palama, Srpska novinska agencija - SRNA.

1992. - SAD priznale bivše jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku i BiH.

1992. - Vojska Hrvatske počinila ratni zločin u srpskim selima kod Kupresa - samo u Malovanu je zaklano 28 civila.

1994. - Tokom krvavih orgija vojske, policije i bandi, u glavnom gradu Ruande Kigaliju ubijen premijer Agate Uvilingijimana.

1997. - Vladini vojnici u Lumumbašiju, drugom po veličini gradu u Zairu, položili oružje i priključili se pobunjenicima, koji su nezadrživo napredovali prema glavnom gradu Kinšasi.

2003. - Osumnjičeni za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića - Zvjezdan Jovanović priznao da je pucao na premijera zbog ubjeđenja, a na radi novca. On je u iskazu naveo da je ubistvo od njega tražio Milorad Luković.

2004. - Škotski lord Bonomi imenovan za sudiju u procesu protiv Slobodana Miloševića, umjesto Ričarda Meja.

2004. - Specijalno tužilaštvo obustavilo krivični postupak protiv generala Ace Tomića, koji je bio optužen za krivično djelo udruživanja radi neprijateljske djelatnosti u procesu koji je vođen zbog ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića.

2004. - Sud u Moskvi osudio ruskog istraživača Igora Sutjagina, optuženog za špijunažu u korist SAD, na zatvorsku kaznu od 15 godina.

2004. - Ruanda obilježila desetu godišnjicu od genocida u kojem je stradalo oko 800. 000 ljudi.

2006. - Sud BiH osudio Neđu Samardžića na 12 godina zatvora za ratni zločin protiv čovječnosti u Foči 1992. i 1993. godine, što je prva presuda za ratne zločine od formiranja Odjeljenje za ratne zločine Suda BiH.

2009. - Umrla je Irena Grickat-Radulović, srpski filolog, leksikograf, istoričar jezika, član SANU. Bila je naučni savjetnik Instituta za srpski jezik i načelnik Arheografskog odjeljenja Narodne biblioteke Srbije.