Danas je četvrtak, 8. septembar, 251. dan 2022. godine. Do kraja godine ima 114 dana.

1157. - Rođen engleski kralj Ričard Prvi Plantagenet - Lavlje srce, heroj srednjovjekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Vladao od 1189. do smrti 1199.

1331. - Srpskog velmožu Dušana Stefana Nemanjića, sina kralja Stefana Dečanskog, arhiepiskop Danilo Drugi krunisao na državnom saboru u gradu Svrčin /u južnom dijelu Kosova/ u 23. godini života za kralja Srbije. Nijedan srpski kralj prije njega nije tako mlad došao na prijesto. Za prvog srpskog cara krunisan je 1346. u srpskoj prijestonici Skoplju.

1380. - Veliki moskovski knez Dimitrije Ivanovič Donski u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku, što je bila prva pobjeda Rusa nad Tatarima koji su u 13. vijeku zagospodarili Rusijom.

1474. - Rođen italijanski pisac Lodoviko Ariosto, čiji je viteški ep "Bijesni Orlando", s motivom ljubavnog ludila junaka Orlanda iz doba Karla Velikog, najblistaviji poetski izraz duha, moralnih i umjetničkih tendencija italijanske renesanse. Ostala djela: komedije "Negromant", "Kasarija", lirske pjesme, satire.

1645. - Umro španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, satiričar koji je zbog zajedljivog jezika i otrovnog pera čas bio povlašćen na dvoru, čas proganjan i zatvaran. Djela: "Život lupeža", "San lobanja", "Plutonov svinjac", "Dom poludjelih od ljubavi", "Knjiga o svim stvarima i još o mnogim drugim", zbirke poezije "Španski Parnas", "Tri posljednje kastiljanske muze".

1664. - Englezi su, predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom, bez ispaljenog metka zauzeli holandsko naselje Novi Amsterdam, nazvano potom Njujork u čast Džejmsa, vojvode od Jorka, budućeg engleskog kralja Džejmsa Drugog.

1731. - Bački episkop Visarion Pavlović u Novom Sadu otvorio latinsko-slovensku školu, koja je imala odlike niže realne gimnazije. Škola je formirala prve naraštaje srpske građanske inteligencije u Vojvodini.

1760. - Britanske trupe pod komandom Džefrija Amhersta porazile Francuze kod Montreala, u ključnoj bici sedmogodišnjeg rata za Kanadu, poslije koje je ta sjevernoamerička zemlja postala britanski dominion.

1799. - Rođen srpski pisac, prevodilac i političar Jovan Hadžić, poznat i kao Miloš Svetić, autor "Građanskog zakonika kneževine Srbije", prvi predsjednik Matice srpske. Bio je protivnik Vuka Stefanovića Karadžića i, za razliku od njega, branio je etimološki pravopisni princip i negirao fonetski. Smatrao je da književni jezik valja obogatiti slavjanoserbskim riječima. Uređivao je "Serbski letopis" i "Golubicu", pokrenuo časopis "Ogledalo serbsko" i pisao poeziju u stilu pseudoklasicizma. Prevodio je Homera, Kvinta Horacija Flaka, Publija Vergilija Marona, Marka Valerija Martijala, Johana Volfganga Getea, Gotholda Efraima Lesinga, Fridriha Šilera, Johana Gotfrida Herdera.

1830. - Rođen francuski pisac i filolog Frederik Mistral, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904. godine. Najviše je pisao lirske pjesme, epove i drame. Posebno je zaslužan što je očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pjesništvo na provansalskom, a poslije dvije decenije rada sastavio je francusko-provansalski rječnik. Djela: epopeje "Mirejo", "Kalendo".

1831. - Ruske trupe pod komandom generala Ivana Fjodoroviča Paskeviča Erivanskog zauzele Varšavu poslije bitke u kojoj su potukle poljske ustanike kojima je komandovao general Henrik Dembinjski. U trodnevnoj bici je poginulo više od 9.000 Poljaka.

1841. - Rođen češki kompozitor Antonjin Dvoržak, jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Koristio se i folklorom drugih slovenskih i sjevernoameričkih naroda. Njegova djela puna su melodike i orkestarskih boja i prožeta su slovenskom osjećajnošću. Bio je sljedbenik romantičarskog novoklasicizma Johanesa Bramsa. Djela: opere "Rusalka", "Jakobin", "Đavo i Kaća", devet simfonija, uključujući čuvenu "Simfoniju iz Novog svijeta", orkestarska kompozicija "Slovenske igre", "Koncert za violončelo i orkestar br. 2 u h-molu", "Koncert za violinu i orkestar u a-molu", koncerti za klavir i orkestar, kamerna muzika.

1856. - U Parizu ugovorom o miru završen Krimski rat, u kojem je protiv Rusije od 1853. ratovalo Otomansko carstvo, a od 1854. i Velika Britanija, Francuska i Sardinska kraljevina /Pijemont/. Rusija je izgubila dio Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama i pravo držanja flote u Crnom moru.

1900. - Uragan u teksaškom gradu Galveston usmrtio najmanje 8.000 ljudi.

1925. - Rođen engleski filmski glumac Piter Selers, komičar poznat po majstorskom prerušavanja u različite likove. Filmovi: "Lolita", "Dr Strendžlav", "Pucanj u tami", "Šta je novo, mačkice", "Zatvorenik Zende", "Dobro došli, gospodine Čens", serija filmova o Pinku Panteru.

1926. - Društvo naroda jednoglasno primilo Njemačku u članstvo.

1941. - Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu potpuno okružile Lenjingrad, odsjekavši ga od ostatka SSSR, čime je otpočela opsada koja je okončana tek u januaru 1944. pobjedom Crvene armije. Tokom opsade umrlo je, mahom od gladi, oko 620.000 stanovnika grada.

1943. - Objavljena bezuslovna kapitulacija fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu, čime su saveznici dobili odskočnu dasku za operacije u srednjoj Evropi.

1944. - Prva njemačka raketa "Fau 2", ispaljena iz Haga, u Drugom svjetskom ratu pala je na London.

1944. - Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu prešle granicu fašističke Bugarske.

1949. - Umro njemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere. Počeo je da stvara u maniru kasnog romantizma i dospio do ekspresionizma, ali je uvijek ispoljavao visoko majstorstvo orkestracije. Simfonijsku poemu ispunio je novim sadržajem i jedan je od najboljih operskih kompozitora 20. vijeka koji su stvarali na tragu muzičke drame Riharda Vagnera. Komponovao je i operete, balete, solo pjesme, kamernu muziku. Djela: simfonijske poeme "Don Žuan", "Til Ojlenšpigel", "Simfonija Alpa", "Sinfonija domestika", "Život junaka", opere "Saloma", "Elektra", "Kavalir s ružom", "Egipatska Helena", "Arabela", "Danajina ljubav".

1951. - Japan u San Francisku potpisao mirovni ugovor sa 49 zemalja.

1954. - U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska, na inicijativu Vašingtona, osnovali SEATO pakt, zamišljen kao karika u američkoj globalnoj strategiji okruživanja SSSR. Njegovo stvaranje je objašnjeno kao "zaštita Azije od komunističke opasnosti".

1967. - Stupanjem na snagu novog ustava afrička država Uganda postala republika.

1981. - Prikazana prva epizoda britanske serije "Mućke", reditelja Džona Salivena, koju je Bi-Bi-Si proglasio najboljom serijom svih vremena.

1991. - Lenjingradu vraćeno prvobitno ime Sankt Peterburg.

1991. - Jugoslovenska republika Makedonija odlučila da se otcijepi od SFR Jugoslavije.

1992. - Regularne jedinice hrvatske vojske spalile na području trebinjske opštine 600 kuća i 26 srpskih sela, porušile pravoslavne crkve i oskrnavile mnoga groblja.

1994. - Svih 132 putnika i člana posade američkog aviona "boing 737", koji je letio iz Čikaga, poginulo je prilikom pada letjelice blizu aerodroma u Pitsburgu.

1995. - Ministri inostranih poslova Jugoslavije, Hrvatske i muslimanske vlade u Sarajevu postigli u Ženevi usmeni dogovor o podjeli bivše Bosne i Hercegovine na dva entiteta - Republiku Srpsku i Muslimansko-Hrvatsku Federaciju i o osnovnim ustavnim principima.

1995. - U vazdušnim napadima na srpsko selo Zimlja kod Mostara, u kojima je učestvovalo 20 aviona NATO-saveza, poginulo 11, a ranjeno 17 civila.

1997. - Najmanje 150 ljudi poginulo u blizini zapadne obale Haitija kad je potonuo pretrpani feribot "La Fierte Gonavienne" /Ponos Gonave/ koji je plovio ka ostrvu Gonava.

1998. - U ataru dečanskog sela Glođani pripadnici MUP-a Srbije otkrili 12 leševa u kanalu i oko kanala za navodnjavanje, koji povezuju Bistricu i Radonjićko jezero.

1999. - Kabinet izraelskog premijera Ehuda Baraka odobrio je prvu predaju dijela Zapadne obale palestinskoj samoupravi, prema sporazumu koji je Barak potpisao sa palestinskim liderom Jaserom Arafatom.

1999. - U Atini u zemljotresu poginulo više od 40 ljudi.

2000. - Najmanje 60 ljudi poginulo, a oko 390 povrijeđeno u velikoj eksploziji u predgrađu Urumčija, glavnog grada zapadne kineske provincije Sinđiang, kada je na glavnom putu iznenadno eksplodiralo vozilo u kojem je bio eksploziv.

2001. - Delegati svjetske konferencije protiv rasizma u završnom izvještaju priznali pravo Palestinaca na nezavisnu državu, a ropstvo opisali kao zločin protiv čovječnosti.

2002. - Na svjetskom prvenstvu u košarci u Indijanopolisu /SAD/ Jugoslavija drugi put postala prvak svijeta.

2003. - Umrla nemačka rediteljka i fotograg Leni Rifenštal /101/ čija je karijera dostigla vrhunac u vrijeme nacističke vladavine, zahvaljujući propagandnim nacističkim filmovima koje je režirala. Najpoznatije njeno ostvarenje je "Trijumf volje" sa poznatim scenama hiljada nacista koji slave Hitlera.

2008. - U klizištu, koje je nakon jake kiše izazvalo pad rezervoara sa otpadom i zatrpalo kuće na sjeveru Kine, poginula su 254 lica.

2012. - Umro Vilijam Bil Mogridž, britanski dizajner, izumitelj laptopa, direktor Nacionalnog muzeja dizajna u Njujorku.

2017. - Umro Pjer Berže, francuski modni dizajner, osnivač kompanije "Iv Sen Loran", filantrop, predsjednik Francuskog udruženja dizajnera i osnivač Francuskog modnog instituta, oficir Legije časti.